Radio BalkanFox

Zašto je prženi sir u našim domaćinstvima bio znak izobilja


Kako se priprema prženi sir

Za pripremu prženog sira koristio se najčešće beli domaći sir. Sir bi se isekao na kocke i stavljao u tiganj sa svinjskom mašću ili kajmakom. Pržio se na tihoj vatri, stalno mešajući, dok se ne otopi i pretvori u gustu, kremastu masu. U nekim krajevima dodavalo se i malo brašna, da se sve poveže i zgusne, a ponekad i jaje. Dobijena smesa se jela topla, mazala na hleb ili služila uz kuvani krompir i projicu.

Jelo pastira i domaćica

popara

Popara na vodi bila je tipičan doručak u najsiromašnijim kućama 19. i početkom 20. veka. Za razliku od klasične popare sa mlekom ili sirom, pravila se samo od hleba, masti i tople vode. Danas se gotovo nigde ne priprema, a nosi snažan miris prošlih vremena kada je hrana morala da bude jednostavna, a da ipak zasiti.

pasulj

Zaboravljeni ukus domaće kuhinje koji vraća miris detinjstva i toplinu ognjišta

popara

Popara na vodi bila je tipičan doručak u najsiromašnijim kućama 19. i početkom 20. veka. Za razliku od klasične popare sa mlekom ili sirom, pravila se samo od hleba, masti i tople vode. Danas se gotovo nigde ne priprema, a nosi snažan miris prošlih vremena kada je hrana morala da bude jednostavna, a da ipak zasiti.

pasulj

Zaboravljeni ukus domaće kuhinje koji vraća miris detinjstva i toplinu ognjišta

popara

Popara na vodi bila je tipičan doručak u najsiromašnijim kućama 19. i početkom 20. veka. Za razliku od klasične popare sa mlekom ili sirom, pravila se samo od hleba, masti i tople vode. Danas se gotovo nigde ne priprema, a nosi snažan miris prošlih vremena kada je hrana morala da bude jednostavna, a da ipak zasiti.

pasulj

Zaboravljeni ukus domaće kuhinje koji vraća miris detinjstva i toplinu ognjišta

Prženi sir bio je omiljeno jelo u planinskim krajevima gde se gajila stoka i pravio domaći sir. Čobani su ga spremali na brzinu, od onoga što su imali pri ruci. U selima zapadne Srbije često se služio za doručak, dok je u pojedinim krajevima bio deo trpeze za radnike u polju, jer je bio hranljiv i zasitan.

Simbol izobilja

U narodnom shvatanju, prženi sir bio je znak izobilja – nije svako domaćinstvo moglo da „žrtvuje“ sir na ovaj način, jer se on uglavnom čuvao i solio za zimu. Kada bi se sir pržio, značilo je da domaćin ima dovoljno hrane i da može da ugosti prijatelje i komšije.

Zaboravljeni ukus

Danas se prženi sir retko sreće, osim u pojedinim etno-domaćinstvima ili kod starijih domaćica koje čuvaju tradiciju. Ipak, oni koji su ga probali kažu da ukus ostaje nezaboravan – pun, mastan, kremast, a opet jednostavan, vraćajući nas u vreme kada se od malo pravilo mnogo.

Recept za prženi sir

Sastojci:

  • 500 g domaćeg belog sira (najbolje starijeg, tvrdog)
  • 2–3 kašike svinjske masti ili kajmaka
  • 1 kašika brašna (po želji, za gušću teksturu)
  • 1 jaje (opciono)
  • so po ukusu

Priprema:

  • Sir iseći na sitne kockice ili ga izgnječiti viljuškom.
  • U dublji tiganj ili šerpu staviti mast (ili kajmak) i zagrejati na tihoj vatri.
  • Dodati sir i polako mešati dok se ne počne topiti.
  • Kada masa postane kremasta, dodati brašno i nastaviti da se meša dok se sve lepo ne sjedini.
  • Po želji, umešati jedno jaje za bogatiji ukus i čvršću strukturu.
  • Posoliti ako je potrebno (mada je sir često dovoljno slan).
  • Služiti toplo, najbolje uz domaći hleb, kuvani krompir ili projicu.

Napomena:

Prženi sir se u nekim krajevima pripremao samo sa masti i sirom, bez brašna i jaja — jednostavno, ali izuzetno zasitno.

pinđur

Porodica Rokvić i ove godine spremno dočekuje zimu.

jaja

Ova brza i jednostavna metoda može vam uštedeti novac, ali i sačuvati zdravlje.

duvan čvarci

Među svim specijalitetima od mesa, jedno jelo zauzima posebno mesto u srcima gurmana – duvan čvarci. Ovaj užički specijalitet odavno je postao simbol tradicije, a zbog svog ukusa i posebnog načina pripreme proglašen je i zaštićenim proizvodom sa geografskim poreklom.

kolač sa šljivama

Umutite jaja sa šećerom dok smesa ne postane svetlije žuta

supa od koprive

Kopriva, biljka koju mnogi smatraju korovom, vekovima je bila dragocen sastojak srpske kuhinje i narodne medicine. U rano proleće, dok priroda tek buja, mladi listovi koprive pretvarali su se u ukusno varivo koje je hranilo i jačalo organizam. Ovo starinsko jelo danas se vraća na trpeze kao simbol zdrave i jednostavne ishrane.



Alo

radiobalkanfox

Dodaj komentar

RadioBalkanfox na Facebook

Loading...