Pravoslavni vernici obeležavaju Badnje veče 6. januara, dok se Božić, praznik rođenja Gospoda Isusa Hrista, slavi 7. januara. U različitim krajevima Srbije postoje brojni običaji kojima se obeležava najradosniji hrišćanski praznik. Oni se prenose s kolena na koleno, a na veliku radost mnogih, brojni su se održali sve do danas.
U Vojvodini, naročito u Banatu, Badnje veče je nezamislivo bez korinđanja – običaja koji u domove donosi dečju radost, pesmu i praznični duh.
Foto: BETA MILOS MISKOV
Mali korinđaši i velika radost
Na Badnje veče ulicama kreću mali korinđaši – devojčice i dečaci koji obilaze komšiluk, kucaju na vrata i pevaju božićne pesmice. Pre nego što započnu, deca pristojno pitaju domaćine:
„Jel’ slobodno korinđati?“
Ako je odgovor potvrdan, pesma može da počne.
Domaćini daruju korinđaše slatkišima, voćem ili sitnim novcem, a osmesi i tople reči su neizostavni deo ovog običaja. Najmlađima društvo prave roditelji ili stariji članovi porodice, dok se starija deca često i maskiraju, pa već u ranim večernjim satima ulicama možete sresti vesele mališane kako ponosno nose i čuvaju svoje pune džakove slatkiša.
Paljenje badnjaka Foto: Jerome Cid / Alamy / Alamy / Profimedia
Povratak kući i badnja večera
Nakon što obiđu sve kuće u svom naselju, korinđaši se vraćaju kući gde ih čeka praznična večera. U nastavku večeri tradicionalno se pali badnjak, dok stariji članovi porodice često sa komšijama uživaju u kuvanom vinu, razmenjuju čestitke, lepe reči i želje za godinu koja dolazi.
Pesmica za korinđanje:
Ja sam mala Nata,
došla sam kod vas na vrata,
da vam pevam, da vam čestitam,
srećno Badnje veče, Božić čestitam.
Ako ima nešto slatko,
dajte malo, makar kratko,
ako nema – nek’ je sreće,
da vam kuća bude veće!
Video: Badnji dan i običaji




Dodaj komentar