Ovi recepti prenose se sa kolena na koleno, a ko ih zna ništa drugo ne koristi u svojoj bašti od đubriva jer ovo prirodno biljkama daje sve potrebno.
Prirodno đubrivo i zaštita za biljke mogu se lako napraviti kod kuće, ali važno je znati da ne odgovaraju svi sastojci svakom tipu biljaka. Upravo zato, korisno je osloniti se na tradicionalne metode koje su vekovima pokazivale rezultate.
Valerijana i kamilica za jače biljke
Mahunarke kao što su pasulj, grašak, sočivo i bob, najbolje reaguju na kupku od kamilice pre setve. Dovoljno je dve kašičice suvog cveta preliti šoljom ključale vode i ostaviti da odstoji između 10 i 12 sati.
U ovom čaju semenke se mogu namakati najmanje sat vremena pre sejanja.
Foto: Shutterstock
Ekstrakt cvetova valerijane vekovima se koristio za podsticanje rasta korena i jačanje otpornosti biljaka na hladnoću. Ova “topla” biljka posebno prija vrstama kao što su paradajz, paprika, praziluk, luk, ali i peruanska jagoda i letnje cveće.
Čak i osetljive vrste poput krastavaca i tikvica dobijaju dodatnu snagu ako se semenke potapaju u ovaj rastvor nekoliko sati.
Ren protiv gljivičnih bolesti
Mlade biljke su često meta opasnih gljivičnih bolesti koje mogu potpuno uništiti stabljiku ili koren. Protiv bolesti poznate kao “crna noga” ili odumiranje biljaka, pokazalo se da pomažu prirodni rastvori od rena i belog luka.
Potrebno je sitno iseckati 100 do 150 grama svakog, preliti mlakom prokuvanom vodom ili kišnicom i ostaviti da odstoji sat do dva, a zatim procediti.
Foto: Shuterstock
Ovaj rastvor posebno prija paradajzu, nevenu, krastavcima i žavornjaku. Ipak, treba izbegavati njegovu primenu na semenke mahunarki i biljke iz porodice kupusnjača, jer im može smetati.
Biljni čaj časnih sestara
Časne sestre iz benedktinskog samostana u nemačkoj Fuldi osmislile su biljni čaj engleske recepture koja sadrži cvetove valerijane, stolisnika, maslačka, koprive, kamilice i hrastove kore. Nazvali su ga humoks.
Istraživanja su pokazala da stolisnik i kamilica sprečavaju rast bakterija i gljivica, a ostali sastojci razvijaju korisne mikroorganizme, čine ljusku semenke propusnom, podstiču rast korenja i pomažu klicama da postanu otporne, prenosi Agroklub.
Foto: Shutterstock
Ovaj rastvor posebno vole kelj i ren, čije seme u njoj treba ostaviti 15 minuta.
Rotkvicu i rotkvu držite 30 minuta, luk, paradajz, salatu, cveklu, peršun, papriku, blitvu, praziluk, endiviju, komorač, kopar i cikoriju 60 minuta, a 90 minuta šargarepu i celer.
Nakon što odstoji određeno vreme u tečnosti, odstranite seme koje ispliva na površinu jer je ono oštećeno i loše. Nakon toga mokro seme raširite na kuhinjsku krpu ili papirnati ubrus da se posuši, te ga posejte isti dan jer je klijanje već započelo.
BONUS VIDEO
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook,
Instagram,
Youtube.
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:






Dodaj komentar