VIDEO Grupa Lelek oduševila je izvedbom starog eurovizijskog hita! ‘Ajme, šaljite ovo Ruslani’

Idemo do pobjede, Apsolutno sam oduševljena, Nadam se da će pobijediti, zaslužuju, Šaljite ovo Ruslani, samo su neki od komentara koje fanovi pišu ispod videa ovogodišnjih hrvatskih predstavnica na Eurosongu. Grupa Lelek u videu je izvela svoju verziju hita ‘Wild Dances’, s kojim je ukrajinska predstavnica Ruslana pobijedila na Eurosong 2004. godine.

U izvedbi su zadržale prepoznatljiv etno-pop zvuk originala, ali su ga lagano prilagodile svom stilu i energiji po kojoj su već postale prepoznatljive. Publika je to brzo prepoznala, pa uz domaće pohvale stižu i reakcije iz inozemstva, gdje mnogi pišu kako se njihov nastup ‘ne može prestati gledati’ i da su ‘pun pogodak za pozornicu’.

Podsjetimo, grupa Lelek u svibnju će s pjesmom ‘Andromeda’ Hrvatsku predstavljati na jubilarnom 70. Eurosongu u Beču. Pjesma je pobijedila na Dori zbrojem glasova žirija i publike. Bila je prva kod žirija s 77 bodova, kao i kod publike s 96 bodova, što joj je donijelo ukupno 173 boda.

Zagreb: Grupa Lelek pobijedila na Dori i odlazi na Euroviziju |

Foto: Neva Zganec/PIXSELL

Iza imena Lelek stoji pet glazbenica: Inka Večerina Perušić (33), Judita Štorga (25), Korina Olivia Rogić (24), Lara Brtan (19) i Marina Ramljak (26). Sastav su osnovale u rujnu 2024., a od početka ih prati Tomislav Roso, javnosti poznat kao finalist realityja ‘Big Brother’ iz 2018. Upravo je on sudjelovao u formiranju grupe, čija je misija približiti etno glazbu novim generacijama.

Ime Lelek, kako su djevojke objasnile, dolazi iz slavenskih korijena i označava jauk ili emotivni uzvik, često povezan s tradicionalnim uzvikom ‘oj’ na kraju stihova. Lelekice su stekle popularnost na TikToku, gdje su njihove obrade tradicijskih pjesama privukle veliku pozornost.

POGLEDAJTE VIDEO:

Ono što ‘Andromedu’ čini posebnom nije samo moderna etno produkcija, nego i snažna poruka skrivena u stihovima. Pjesma je inspirirana starim običajem sicanja, tradicionalnim tetoviranjem katoličkih žena u Bosni i dijelovima Hrvatske tijekom osmanske vlasti. Te su se žene tetoviranjem križeva i drugih simbola na tijelu štitile od nasilnog oduzimanja identiteta i ropstva.

‘Mnoge su suze protekle kô rijeka/ Zašto se piše povijest ispočetka?/ Sinovi naši nisu podanici/ Da l’ nas noću bude iz kolijevke krici?’, pjevaju djevojke.