Kada se govori o najzdravijem povrću, većina najpre pomisli na kelj, spanać ili brokoli. Ipak, naučnici su na sam vrh liste stavili jednu namirnicu koja često ostaje u senci poznatijih „supernamirnica“. Reč je o potočarki, biljci koja je dobila savršenu ocenu za nutritivnu gustinu i tako nadmašila sve svoje daleko popularnije konkurente.
Iako se neretko doživljava samo kao dodatak salatama, potočarka zapravo pripada porodici kupusnjača. Bliska je srodnica brokolija, kupusa, kelja i slačice, a uprkos nežnom izgledu, krije izuzetno bogat nutritivni sastav.
Upravo zbog toga je u decembru proglašena za „najzdravije povrće na svetu“, nakon što je na listi 41 „moćne“ vrste voća i povrća američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) osvojila maksimalnih 100 od 100 poena. Zanimljivo je da se na samom dnu iste liste našao batat.
Biljka koja se vekovima cenila
Iako danas ponovo privlači pažnju zbog svojih zdravstvenih koristi, potočarka je bila veoma cenjena još u davnim vremenima. Poznata je i kao „biljka čistih voda“, jer uspeva isključivo u čistim, tekućim izvorskim vodama.
Istorijski izvori navode da ju je Hipokrat koristio u prvoj bolnici na svetu, na ostrvu Kos, za lečenje bolesti krvi. Takođe, rimski vojnici su je jeli verujući da im povećava snagu i izdržljivost. Njena vrednost nije ostala samo deo prošlosti, jer je i danas predmet brojnih naučnih istraživanja. Najnoviji pregledi studija potvrđuju da potočarka spada u takozvanu funkcionalnu hranu, odnosno među namirnice važne u prevenciji hroničnih bolesti.
Zašto je potočarka ispred svih
Ono po čemu se izdvaja u odnosu na drugo povrće jeste njena izuzetna nutritivna gustina. Prema dostupnim podacima, potočarka gram za gram sadrži više vitamina C nego pomorandža i limun,više kalcijuma nego punomasno mleko, kao i više gvožđa nego spanać.
Registrovana dijetetičarka Nikola Ladlam-Rejn izjavila je za Daily Mail: „Potočarka je bogata vitaminom K, vitaminom C, vitaminom A (u obliku beta-karotena), folatima te malim količinama kalcijuma, kalijuma i gvožđa.“
Sve to dolazi uz veoma malu energetsku vrednost — oko 11 do 15 kalorija na 100 grama — i bez prisustva masti.
Moćni biljni spojevi i zaštita organizma
Listovi potočarke sadrže prirodne biljne supstance poznate kao glukozinolati. Kada se biljka seče, gnječi ili žvaće, oslobađa se enzim mirozinaza, koji glukozinolate pretvara u biološki aktivna jedinjenja, među kojima je i sulforafan.
Sulforafan je poznat kao snažan antioksidans sa protivupalnim dejstvom. Novija istraživanja ukazuju i na važnost jedinjenja PEITC, odnosno fenetil izotiocijanata, koji potočarki daje njen karakterističan, blago ljut ukus. Za ovo jedinjenje je pokazano da može da pomogne u zaštiti DNK od oštećenja, ali i da podstakne programiranu smrt ćelija raka.
Kada je potreban oprez
Iako potočarka ima brojne koristi za zdravlje, postoje situacije u kojima je potreban oprez. Ova biljka sadrži visoke nivoe vitamina K, koji ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Zbog toga osobe koje koriste varfarin i slične antikoagulantne lekove, poznate i kao razređivači krvi, moraju da vode računa o njenom unosu.
„Osobe koje uzimaju varfarin trebalo bi da održavaju dosledan unos potočarke, a ne da je u potpunosti izbegavaju. Kao i kod drugog lisnatog povrća, doslednost je ključna za stabilnu antikoagulaciju“, objasnila je Ladlam-Rejn.
Dodatni oprez savetuje se i osobama koje uzimaju litijum, jer potočarka ima diuretski efekat. To može dovesti do zadržavanja litijuma u organizmu i povećati rizik od toksičnosti.
Bonus video:
(Espreso / Kurir / M.S.)




Dodaj komentar