Blagovesti su praznik koji nosi snažnu simboliku, spaja veru, tradiciju i prirodu u jedno. To je dan nade, novih početaka i radosti, ali i prilika da se čovek okrene sebi, svojim mislima i duhovnom miru.
Blagovesti, jedan od 12 velikih praznika u hrišćanskom kalendaru, slave se 7. aprila i predstavljaju jedan od najradosnijih dana u godini za Srpsku pravoslavnu crkvu i vernike.
Ovaj praznik obeležava trenutak kada je arhanđel Gavrilo doneo Presvetoj Bogorodici radosnu vest – da će roditi Sina Božjeg, Isusa Hrista. Upravo tim događajem, prema hrišćanskom učenju, počinje istorija spasenja ljudskog roda.
Reči koje je arhanđel Gavrilo uputio Mariji – Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom – zauvek su obeležile ovaj praznik kao simbol nade, radosti i novog početka. Blagovesti se ubrajaju u Bogorodičine praznike i smatraju se izuzetno značajnim, ali i svetlim danom u crkvenom kalendaru.
Početak proleća i buđenje prirode
U narodu se veruje da sa Blagovestima dolazi pravo buđenje prirode, stiže toplije vreme, ptice počinju da pevaju, a priroda oživljava. Smatra se da tek nakon ovog praznika “zima gubi svoju moć“, pa se i poljoprivredni radovi pokreću punom snagom.
Tek posle Blagovesti počinje ozbiljniji rad u voćnjacima i na njivama, kalemljenje voća, orezivanje vinograda i setva pšenice i ječma.
Običaji koji se poštuju
Blagovesti su duboko ukorenjene u narodnoj tradiciji, pa se uz ovaj praznik vezuju brojni običaji:
Rani početak dana – veruje se da na Blagovesti treba ustati što ranije, čak i u zoru ili ponoć, kako bi se simbolično „dočekala nova svetlost“.
Čišćenje doma – kuća i dvorište treba da budu uredni, jer se praznik vezuje za novi početak i duhovno pročišćenje.
Molitva – posebno se preporučuje molitva Presvetoj Bogorodici, naročito ženama koje žele potomstvo.
Radost i mir – dan treba provesti u smirenosti, bez svađa i velikih slavlja.
Zanimljiva verovanja
U narodnom predanju postoji verovanje da se na Blagovesti bude zmije i drugi gmizavci iz zimskog sna. Zbog toga su ljudi u nekim krajevima pravili buku kako bi ih oterali – deca su lupala predmetima i vikala: “Bežite, zmije!”.
Takođe, smatra se da:
- se na ovaj dan ne treba češljati, naročito žene
- se izbegava rad sa iglom i teški poslovi
- priroda ima posebnu snagu, pa sve što se započne ima veće šanse za uspeh
- je dan idealan za nove početke i važne odluke
Posebno poštovanje među ženama
Blagovesti posebno poštuju žene. One koje žele da postanu majke često odlaze u crkve i manastire, mole se pred ikonama Bogorodice i traže njen blagoslov za potomstvo. Veruje se da je ovaj dan naročito moćan za uslišene molitve.
Šta je dozvoljeno i šta se preporučuje?
Blagovesti se slave u vreme Velikog posta, ali uz jedno važno pravilo – dozvoljeno je jesti ribu, što ovaj dan izdvaja kao mali praznični izuzetak i znak radosti.
Preporučuje se:
- molitva i smirenost
- boravak u prirodi
- započinjanje novih, pozitivnih stvari
- održavanje doma i unutrašnjeg mira
Bonus video:
Srpski običaji na svadbi našeg pevača
( Glossy )




Dodaj komentar