Kako se približava Vaskrs, svake godine ponavlja se ista situacija. Telefoni su puni poruka, društvene mreže preplavljene čestitkama, a mnogi, vođeni lepom namerom, drugima požele „srećan Veliki petak“, ne razmišljajući da takva poruka zapravo nije u skladu sa značenjem tog dana.
Nije ovde reč o lošoj nameri niti o nepoštovanju praznika, već pre o tome da se pravo značenje Velikog petka vremenom izgubilo u svakodnevnoj užurbanosti, u navici da se svaki važan datum obeleži rečima, objavom ili porukom. A upravo je Veliki petak dan koji nas podseća da ponekad najveća snaga leži u tišini.
Foto: Kurir Televizija
Veliki petak je dan stradanja, a ne slavlja
U hrišćanskoj tradiciji, Veliki petak obeležava dan kada je Isus Hristos raspet.To je jedan od najsnažnijih i najtežih trenutaka u hrišćanskoj veri, dan koji nosi duboku simboliku žrtve, bola i stradanja.
Za razliku od praznika koji se vezuju za radost i svetkovinu, Veliki petak nije dan pobede niti veselja. On predstavlja trenutak suočavanja sa patnjom, tišinom i verom koja opstaje i onda kada je čovek suočen sa najtežim iskušenjima.
Zašto se tog dana ne oglašavaju zvona
Posebnost Velikog petka vidi se i u bogoslužbenom životu crkve. Tog dana ne zvone zvona, već se koriste klepala, čiji zvuk ne nosi poruku praznične radosti, već poziva na smirenje, sabranost i unutrašnje povlačenje.
Foto: Kurir Televizija
Vernici poste, uzdržavaju se od svakodnevne buke i nastoje da makar na kratko izađu iz uobičajenog ritma života. Taj dan posvećuje se molitvi, tišini i razmišljanju o dubini Hristove žrtve.
Dan kada vera opstaje u tišini
Ako Božić slavi rođenje, a Vaskrs pobedu života nad smrću, onda Veliki petak predstavlja trenutak tame, kada odgovor još nije došao i kada ništa nije razrešeno.
Upravo u tome i jeste njegova posebna snaga. To je dan kada vera ne počiva u radosti, već u istrajnosti, u sposobnosti da se izdrži tišina i prihvati težina trenutka.
Zašto čestitanje nije prikladno
Čestitka po svojoj prirodi nosi ton radosti, lepih želja i prazničnog raspoloženja. Veliki petak, međutim, poziva na mir, tišinu i poštovanje prema događaju koji se tog dana obeležava.
Zato izraz „srećan Veliki petak“, iako izgovoren iz dobre namere, zapravo ne odgovara duhu tog dana. Time se nesvesno unosi vedrina tamo gde tradicija i vera traže povučenost, sabranost i duboko razumevanje onoga što Veliki petak predstavlja.
Foto: Shuterstock
Poštovanje se nekad pokazuje i ćutanjem
U vremenu kada postoji potreba da se svaki trenutak podeli, objavi i obeleži, Veliki petak nas podseća da nisu svi dani namenjeni čestitkama. Neki dani traže tišinu, mir i unutrašnje promišljanje.
Upravo zato, umesto čestitke, mnogo je primerenije tog dana pokazati poštovanje smirenošću i razumevanjem njegove simbolike. Jer Veliki petak nije praznik radosti, već dan tuge, vere i nade koja tek treba da se ispuni.
Video: Kako da ofarbate jaja za Uskrs cveklom




Dodaj komentar