Sororat (od latinske reči soror, što znači „sestra“) predstavlja stari društveni i bračni običaj po kojem se muškarac ženi sestrom svoje preminule ili ponekad neplodne supruge.
Ovaj običaj je kroz istoriju bio prisutan u mnogim tradicionalnim društvima širom sveta, uključujući delove Afrike, Azije, kod autohtonih naroda Severne i Južne Amerike, ali i na našim prostorima, u tradicionalnoj kulturi Balkana.
U tradicionalnim društvima brak nije bio samo veza dvoje ljudi, već ekonomski i politički savez između dve porodice ili plemena. Kada bi supruga umrla, taj savez bi bio ugrožen. Uvođenjem njene sestre u brak, prijateljstvo i veze između porodica bi se nastavili.
Foto: Shutterstock
Verovalo se da će rođena tetka najbolje zameniti majku i brinuti o deci preminule sestre sa najviše ljubavi, u poređenju sa potpunom tuđinkom (maćehom).
Ako je mladoženjina porodica platila visoku cenu za mladu (miraz ili otkup), smrt supruge bi značila ekonomski gubitak. Davanjem druge sestre, porodica preminule žene je „ispunjavala ugovor“.
Sororat na Balkanu
U srpskoj tradicionalnoj kulturi i etnologiji, ovaj običaj je poznat pod nazivom sororat ili svastika u kuću.
Iako ga crkva i moderni zakoni nisu odobravali (jer se po crkvenom kanonu sestra preminule žene smatra bliskim srodstvom), u seoskim sredinama se primenjivao, naročito do prve polovine 20. veka. Glavni motiv na našim prostorima bio je isključivo briga o siročadi – kako imovina ne bi odlazila van kuće i kako deca ne bi patila pod tuđom rukom, udovac bi privoleo svastiku (češće mlađu, neudatu sestru) da se uda za njega.
mlada na venčanju Foto: Kristina Krasnova / Alamy / Profimedia
Razlika između Sororata i Levirata
Ova dva običaja su komplementarna i često se pominju zajedno:
Sororat: Muškarac se ženi sestrom preminule žene.
Levirat: Žena se udaje za brata svog preminulog muža (običaj koji je bio veoma važan, na primer, u starom jevrejskom zakonu radi očuvanja loze).




Dodaj komentar