
Zalivanje paradajza svakog drugog dana „odozgo“, po listu i sa crevom u ruci, najbrži je put da plodovi popucaju i ostanu kiseli. Nije tu problem u količini vode, nego u tome gde ona završava i kada je sipate.
Zašto pravilno zalivanje paradajza menja prinos?
Paradajz nije salata, pa da mu malo vode s površine bude dovoljno. Njegov koren ide duboko i traži vlagu na nekih 25 do 30 centimetara ispod zemlje. Kad ga zalivate svaki dan po malo, koren ostaje plitko, pa biljka postane kao dete – zavisi od vas i čim preskočite jedan dan na ovoj vrućini, ona odmah vene.
Zapamtite samo jedno pravilo koje zlata vredi: zalivajte ga ređe, ali obilno. Dovoljno je dva do tri puta nedeljno, ali svaki put ga nalijte toliko da se zemlja oko korena dobro natopi. Najlakše vam je da proverite prstom – gurnite ga u zemlju, i ako je suvo sve do drugog članka, vreme je za vodu.
Koliko vode treba jednom žbunu?
Za odraslu biljku računajte na nekih 4 do 5 litara vode po zalivanju, na svaka dva do tri dana. U jeku najveće žege, kad temperatura pređe 32 stepena, slobodno ga zalivajte svaki drugi dan, ali nemojte preterivati. Ako se zemlja stalno „davi“ u vodi, koren će početi da truli, a listovi će vam požuteti od dna ka vrhu.
I još jedan savet – kišnica je za paradajz pravo zlato. Sakupite je u neku staru kantu ispod oluka i on će vam to vratiti slađim plodovima. Ako baš morate vodom iz česme, imajte na umu da je ona često hladna i „tvrda“, pa je najbolje da je ostavite bar pola dana u kanti da odstoji i lepo se zagreje na sobnu temperaturu pre nego što njome zalijete baštu.
Kada je zapravo najbolje vreme za zalivanje paradajza?
Najbolje je da to radite rano ujutru, negde između pet i sedam sati. Tada je zemlja još hladna, voda se polako i ravnomerno upija, a listovi će se sasvim osušiti pre nego što sunce dobro upeče. Mnogi misle da je zalivanje uveče, čim sunce zađe, jednako dobro, ali to nije baš tako. Tada listovi ostaju vlažni preko cele noći, a ta vlaga je prava pozivnica za plamenjaču da vam se „useli“ u baštu i napravi štetu.
Šta znači ono čuveno zalivanje „pod koren“?
Zalivanje paradajza pod koren znači samo jedno – da mlaz vode usmerite direktno u zemlju oko stabla, i nikako drugačije. Pazite da pritom ne kvasite ni listove, a pogotovo ne plodove. Cilj je da voda stigne tačno tamo gde treba, do samog korena, dok sve ono što je iznad zemlje treba da ostane potpuno suvo.
Zašto crevo uništava paradajz?
Zaboravite na raspršivače koji kvase listove, to je najbrži put do bolesti i pegavosti. Kad list ostane mokar na suncu, kapljice rade kao lupa i prže ga. Takođe, nikako ne zalivajte naglo posle suše; plodovi tada pucaju jer se naglo „napumpaju“ vodom.
Trik sa flašom od 200 dinara: Uzmite flašu, izbušite dno na pet mesta, pa je zakopajte pored stabla grlićem nadole. Voda će polako kapljati pravo u koren, list ostaje suv, a vi štedite vodu.
Malč – tajna za trećinu veći rod
Sloj suve trave ili slame oko stabla (oko 5-7 cm) zadržava vlagu i hladi zemlju. Razlika u rodu može biti i čitava trećina! Samo pazite na dve stvari:
Trava mora biti suva, inače će se na vrelu zemlju ukvariti.
Ostavite „prsten“ od 2-3 cm oko stabla. Ne gurajte malč skroz do biljke jer ćete izazvati trulež vrata korena, zbog koje biljka ume da uvene preko noći.
Znaci da grešite sa zalivanjem
List se savija na dole i u podne deluje mlitavo, a u zoru je krut. To je normalno, biljka se brani od isparavanja. Ako je mlitav i ujutru, fali vode. Ako je donji list požuteo i mek, ima previše vode i koren se guši.
Pucanje ploda je skoro uvek priča o neujednačenom zalivanju. Suvo tri dana, pa potop, pa opet suvo. Paradajz ne voli iznenađenja. Konstantna umerena vlaga daje krupan, sladak plod sa čvrstom kožicom.
Da li paradajz treba zalivati svaki dan
Ne, dovoljno je dva do tri puta nedeljno, ali obilno. Svakodnevno zalivanje plitke vode pravi slab koren i kiseo plod.
Šta uraditi kad paradajz puca posle kiše
Smanjite zalivanje pre najavljene kiše i držite konstantnu vlažnost malčem. Naglo punjenje vodom posle suše je glavni razlog pucanja.
Da li se paradajz zaliva po listu
Ne, voda ide samo pod koren. Mokar list na suncu pravi pege, a noćna vlaga otvara vrata plamenjači i truljenju.
(Espreso/krstarica/prenela PV)




Dodaj komentar