Malo je umjetnica koje su ostavile tako dubok trag u svijetu filma i glazbe kao Judy Garland. Njezino ime i danas izaziva divljenje zbog iznimnog talenta, ali i tugu zbog teškog života obilježenog pritiscima filmske industrije, ovisnostima i osobnim tragedijama. Rođena kao Frances Ethel Gumm 10. lipnja 1922. godine u Grand Rapidsu u američkoj saveznoj državi Minnesoti, od najranije je dobi bila predodređena za pozornicu.
Njezini roditelji, Frank i Ethel Gumm, bili su vaudevilski izvođači i vlasnici kina u kojem je malena Frances prvi put nastupila sa samo dvije godine. Kao “Baby Gumm” pjevala je i plesala zajedno sa svojim starijim sestrama Dorothy Virginijom i Mary Jane tijekom božićne priredbe, čime je započela karijera koja će je odvesti među najveće zvijezde 20. stoljeća.
Obitelj se 1926. godine preselila u Lancaster u Kaliforniji, a djevojčice su nastavile školovanje glume i plesa u poznatoj školi Meglin Kiddies, koju su pohađale brojne buduće dječje zvijezde. Njihova majka preuzela je ulogu menadžerice i neumorno organizirala nastupe, zbog čega su sestre gotovo neprestano bile na pozornici. Već krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća pojavile su se u nekoliko kratkih glazbenih filmova kao skupina Gumm Sisters.
Prekretnica se dogodila 1934. godine tijekom nastupa na Svjetskom sajmu u Chicagu. Na prijedlog komičara Georgea Jessela promijenile su ime u Garland Sisters, dok je najmlađa Frances uzela umjetničko ime Judy prema popularnoj pjesmi Hoagyja Carmichaela. Tako je nastala Judy Garland, ime koje će ubrzo postati sinonim za jedan od najprepoznatljivijih glasova Hollywooda.
Već sa samo trinaest godina potpisala je ugovor s filmskim studijem MGM i započela samostalnu karijeru. Iako je posjedovala izniman talent, studio joj nije odmah povjeravao glavne uloge, često je uspoređujući s drugim mladim pjevačicama. U isto vrijeme doživjela je i veliku osobnu tragediju kada joj je preminuo otac od spinalnog meningitisa.
Judy Garland – filmstill |
Prve značajnije filmske uspjehe ostvarila je sredinom tridesetih godina, no prava slava stigla je 1939. godine kada je sa samo šesnaest godina utjelovila Dorothy u filmu “The Wizard of Oz”. Upravo je izvedba pjesme “Somewhere Over the Rainbow” postala njezin zaštitni znak i jedna od najpoznatijih filmskih pjesama svih vremena. Za tu je ulogu osvojila posebnu nagradu Akademije za mlade glumce te stekla status međunarodne zvijezde.
Slijedio je niz uspješnih mjuzikala poput “Babes in Arms”, “Strike Up the Band” i “For Me and My Gal”, u kojem je glumila zajedno s Geneom Kellyjem. Publika ju je obožavala zbog topline, prirodnosti i snažnog glasa, no iza kulisa odvijala se sasvim drugačija priča.
MGM je od svojih mladih zvijezda zahtijevao iscrpljujući radni tempo. Judy je radila iznimno duge sate, a kako bi održala energiju i kontrolirala tjelesnu težinu, dobivala je amfetamine i tablete za spavanje. Upravo je ta praksa, kojoj je bila izložena još kao dijete pod utjecajem vlastite majke, postavila temelje njezine kasnije dugogodišnje ovisnosti o lijekovima. Uz to je trpjela stroge dijete, stalne kritike zbog izgleda te, prema brojnim svjedočanstvima, seksualno uznemiravanje od pojedinih visokopozicioniranih ljudi iz filmske industrije.
Neprestani pritisci ostavili su ozbiljne posljedice na njezino psihičko zdravlje. Tijekom snimanja filma “The Pirate” 1947. godine doživjela je živčani slom, počela halucinirati i završila na psihijatrijskom liječenju. Iste godine pokušala si je oduzeti život, nakon čega je nastavila borbu s depresijom i ovisnostima koje će je pratiti do kraja života.
Unatoč svemu, njezin talent nije blijedio. Film “Easter Parade” iz 1948. postao je veliki hit, a početkom pedesetih godina Garland je ponovno osvojila publiku spektakularnim nastupima na Broadwayu. Za svoj rad dobila je posebnu nagradu Tony, potvrdivši da je i dalje jedna od najvećih američkih zabavljačica.
Vrhunac svoje zrele glumačke karijere ostvarila je filmom “A Star Is Born” iz 1954. godine, u kojem je uz Jamesa Masona odigrala jednu od najboljih uloga života. Izvedba pjesme “The Man That Got Away” smatra se jednom od njezinih najemotivnijih filmskih interpretacija, a za tu je ulogu nominirana za Oscara i Zlatni globus.
Ipak, problemi s mentalnim zdravljem i ovisnostima nastavili su obilježavati njezin privatni i profesionalni život. Iako je kasnije ostvarila zapažene uloge u filmovima “Judgment at Nuremberg” i “A Child Is Waiting”, sve više se posvećivala koncertnim nastupima. Album “Judy at Carnegie Hall” iz 1961. godine donio joj je dvije nagrade Grammy, uključujući i prestižnu nagradu za Album godine, čime je postala prva žena koja je osvojila to priznanje.
Garland je tijekom života bila udana čak pet puta. Iz braka s redateljem Vincenteom Minnellijem rodila se njezina najpoznatija kći Liza Minnelli, koja je kasnije i sama ostvarila impresivnu glumačku i pjevačku karijeru. Sa Sidneyjem Luftom dobila je još dvoje djece, Lornu i Joeyja, no ni taj brak nije opstao zbog brojnih problema i nestabilnosti.
Posljednje godine života provele su je na turnejama i koncertima diljem svijeta, premda je bila u ozbiljnim financijskim problemima i dugovala velike iznose poreza. Nastupi u londonskom klubu Talk of the Town 1968. godine pokazali su publici vidljivo iscrpljenu umjetnicu koja se teško nosila s posljedicama desetljeća zlouporabe lijekova i alkohola.
Dana 22. lipnja 1969. godine Judy Garland preminula je u Londonu u dobi od samo 47 godina od slučajnog predoziranja barbituratima. Pronašao ju je njezin peti suprug Mickey Deans. Iza sebe je ostavila troje djece i bogatu umjetničku ostavštinu koja je nastavila inspirirati generacije glazbenika i filmskih stvaratelja.




Dodaj komentar