Kupovina klima-uređaja za mnoge je jedna od značajnijih investicija u domaćinstvu, ali većina kupaca pritom pravi istu grešku. Fokusiraju se na cenu i popularnost brenda, zanemarujući ključne faktore koji dugoročno štede i vreme i novac.
Prilikom odabira klima-uređaja, većina kupaca najviše pažnje posvećuje ceni, popularnosti brenda i estetskom izgledu, verujući da će skuplji ili poznatiji uređaj garantovati kvalitet i pouzdanost. Međutim, mnogi pritom zanemaruju faktore koji presudno utiču na pravilan rad uređaja i njegov vek trajanja. Upravo zato je pre same instalacije važno obratiti pažnju na detalje koji mogu da spreče velike glavobolje usred letnjih vrućina. Denis Feliks, vlasnik firme za servis i montažu klima-uređaja, otkrio je za Blic na šta kupci moraju posebno da paze prilikom izbora i naglasio da prepoznatljivost brenda najčešće nema presudnu ulogu u kvalitetu i, što je još važnije, u brzini rešavanja potencijalnih problema.
Da li je bolje da klima radi non-stop ili po potrebi Foto: Shutterstock
Njegov glavni savet odstupa od uobičajene prakse samostalne kupovine. “U načelu je sve to manje-više isto. Uvek savetujem da prilikom kupovine uređaja kupac ne ode sam da kupi klimu pa onda nazove montera i kaže: ‘Hej, zdravo, ja sam kupio klimu, kad možete da dođete?’. To je isto kao da kupite, na primer, biftek u mesari, pa odete u restoran i zamolite da vam ga tamo ispeku. Ne. Uvek se posavetujte s majstorima, oni će vam dati bolju cenu nego prodavnica”, objašnjava Feliks. Iako razume da neki to ne mogu da priušte i odlučuju se za kupovinu na akciji ili na rate, i za njih ima ključan savet koji može da spreči višemesečno čekanje na popravku.
Ono što kupci moraju da gledaju, ističe Feliks, nije marka uređaja, već servisna mreža. “Bez obzira na cenu koju platite i ako kažete ‘platio sam najskuplje i dobio najbolje’, usred leta, ako se klima-uređaj pokvari, serviser ili monter ne može da ga popravi na licu mesta kod klijenta, već mora da ga odnese u servis ili gde je kupljen. Tada se na popravku čeka između mesec i po i dva meseca”, upozorio je serviser klima-uređaja. U jeku sezone, kada su temperature najviše, ostati bez hlađenja toliko dugo može biti izuzetno frustrirajuće, nezavisno od toga koliko je uređaj plaćen. Dobro organizovana i dostupna servisna mreža garantuje da će se kvar otkloniti u razumnom roku, što je često važnije od samih performansi uređaja.
Foto: Shutterstock
Dodatna prednost pojedinih marki, koju laici često ne primećuju, jeste način na koji uređaj komunicira kvar. Kod nekih klima-uređaja, u slučaju greške, samo trepere lampice, pa serviser nema direktan uvid u kodove greške bez detaljnijeg pregleda. S druge strane, napredniji uređaji imaju LCD ekran na kojem se prikazuje svaka greška, bilo da je reč o elektronici, previsokom naponu, problemu s unutrašnjim ili spoljnim ventilatorom ili nedostatku freona. “Uvek se prikaže kod greške. Kupac taj kod može da upiše i proveri na internetu, da zna da je to, na primer, greška u vezi između unutrašnje i spoljašnje jedinice, pa može da nazove servisera i objasni problem. Serviser tada dolazi i menja kabl i sve ponovo radi”, pojašnjava Feliks praktičnu stranu takve funkcionalnosti.
Osim servisne podrške, stručnjaci se slažu da je odabir pogrešne snage uređaja najčešća i najskuplja greška. Prejaki uređaji dovode do čestog paljenja i gašenja kompresora, što povećava potrošnju energije i skraćuje vek trajanja, dok preslabi uređaji rade neprestano pod punim opterećenjem, ne uspevajući da postignu željenu temperaturu, što takođe rezultira većim računima za struju. Osnovno pravilo preporučuje oko 100 W snage po kvadratnom metru za prosečno izolovan prostor standardne visine plafona. Međutim, to je samo polazna tačka. Potrebno je uzeti u obzir i druge faktore, poput kvaliteta izolacije, jer prostori s lošom izolacijom zahtevaju 20 do 30 odsto jači uređaj. Takođe, južna ili zapadna orijentacija s velikim staklenim površinama može da zahteva 10 do 20 odsto jači uređaj, kao i prostori sa plafonima višim od 2,8 metara.
Foto: Shutterstock
Uz snagu, sve se veći akcenat stavlja na energetsku efikasnost. Oznake SEER (za hlađenje) i SCOP (za grejanje) ključni su pokazatelji dugoročne isplativosti uređaja. Uređaji s višim energetskim razredima, poput A++ i A+++ po starom sistemu označavanja, obezbeđuju značajne uštede na računima za struju i u pravilu imaju duži vek trajanja. Fokusiranje isključivo na najnižu cenu može dugoročno da bude najskuplja opcija jer jeftiniji modeli često imaju nižu energetsku efikasnost, bučniji su i kraće traju.
Govoreći o trajnosti, Feliks ističe da su stariji modeli klima bili nešto izdržljiviji. “Današnje klime, ako se redovno održavaju i proveravaju, mogu da traju između sedam i deset godina. Naravno, zavisi i od brenda uređaja. Ne treba očekivati da će, na primer, klima-uređaj koji se na akciji s montažom plaća oko 400 evra trajati 10 do 15 godina. To će trajati tri do pet godina maksimalno”, zaključio je. Tržište se u međuvremenu tehnološki značajno promenilo. Inverterska tehnologija, koja prilagođava rad kompresora stvarnim potrebama prostora, postala je standard i ključna je za uštedu energije. Sve su popularniji i pametni klima-uređaji kojima se upravlja putem mobilnih aplikacija, a moderni modeli opremljeni su i naprednim sistemima filtracije koji uklanjaju alergene, viruse i bakterije, čime značajno poboljšavaju kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru.
Video: Koliko košta servis klime ovog leta




Dodaj komentar