Nema većeg razočaranja za baštovane od paradajza koji spolja sija i izgleda savršeno, a pod nožem se pretvara u vodenasti plod bez ukusa i mirisa. Iako prva sumnja obično pada na jake letnje žege i visoke temperature, stručnjaci upozoravaju da se pravi krivac krije u nečem drugom – pogrešnoj prihrani.
Ako primetite da vaša biljka buja u raskošnom zelenilu, dok su sami plodovi sitni i bezukusni, vreme je da hitno promenite jelovnik koji se nalazi u zemlji oko korena.
Zabluda o azotu
Jedna od najčešćih grešaka u bašti jeste prekomerna upotreba azotnih đubriva. Iako azot ubrzava rast i stvara raskošno zeleno lišće, on istovremeno koči razvoj kvalitetnih plodova. Za sočan, čvrst i sladak paradajz ključni su kalijum i fosfor.
Upravo ova dva elementa garantuju mesnate plodove pune arome i smanjuju rizik od pucanja kožice tokom letnjih žega.
Besplatna hrana iz kuhinje
Najjednostavniji prirodni izvor kalijuma je običan drveni pepeo.
Recept je lak: šaku suvog pepela pomešajte sa 10 litara vode, ostavite da prenoći, a sutradan sipajte po pola litra ove tečnosti oko svakog korena. Ovu prirodnu prihranu možete primenjivati na svakih deset dana.
Ako nemate pepeo, odlična alternativa je kora banane. Isecite je i plitko ukopajte uz koren, gde će postepeno otpuštati kalijum i hraniti biljku tokom celog leta.
Trik sa kvascem
Kada prođe prvi talas berbe, biljke prirodno posustaju, usporavaju rast, a novi plodovi ostaju sitni. U tom trenutku u pomoć stiže kvasac koji dokazano budi koren i podstiče novi ciklus rađanja.
Foto: Shutterstock
Pola kocke svežeg kvasca rastvorite u 10 litara mlake vode, sačekajte oko dva sata, pa zalijte svaku biljku sa pola litra tečnosti. Ovaj trik najbolje deluje tokom toplih dana, kada je tlo već dobro zagrejano.
Pravila zalivanja
Ipak, ni najbolja prihrana ne pomaže ako pravite kardinalnu grešku – zalivanje preko lišća, naročito uveče.
Vlaga na listovima je otvoren poziv za pogubnu plamenjaču. Paradajz se zaliva isključivo ujutru i direktno u zonu korena.
Da biste sačuvali vlagu, oko stabljika rasporedite sloj pokošene trave ili drugog organskog malča. On sprečava naglo isušivanje zemlje i štiti plodove od pucanja usled temperaturnih šokova.
Kada je vreme za prekid prihrane?
Da bi paradajz ostao zdrav do samog kraja sezone, stručnjaci savetuju potpuni prestanak prihrane dve do tri nedelje pre finalne berbe.
Foto: Shuterstock
Tako primoravate biljku da svu energiju usmeri na dozrevanje već postojećih plodova, umesto na trošenje snage na nove izdanke.
Na kraju, zapamtite da je umereno i redovno zalivanje zakon, jer upravo nagli skokovi u vlažnosti tla, a ne samo visoke temperature, teraju paradajz da ispuca.
BONUS VIDEO





Dodaj komentar