Čestoslavica biljka, Foto: Wikipedia/Fagus
Biljka čestoslavica verovatno raste dvadesetak metara od vaših vrata, a vi je nikada niste pogledali dvaput. Sitni svetlo-plavi cvetovi, nazubljeni listovi ljubičasti sa donje strane. Naši preci su je brali za čišćenje krvi i jetre, a stari travari su je zvali univerzalnim lekom. Ime je, po legendi, dobila po Svetoj Veroniki, koja je tkaninom sa likom Hrista izlečila cara Tiberija od lepre.
Kako izgleda čestoslavica i zašto je lako prepoznati
Veronica officinalis je višegodišnja zeljasta biljka koja se pruža po zemlji. Cvetovi su sitni, sakupljeni u grozdaste cvasti, boje između svetlo-plave i bledo-ljubičaste. Listovi su zeleni i nazubljeni, a sa naličja maljavi i ljubičasti. Raste po livadama, šumskim proplancima i uz staze. Zato mnogi prođu pored nje ne sluteći šta gaze.
U sebi krije iridoidne glikozide, flavonoide, tanine, kao i hlorogensku i kafenu kiselinu. Tu su i saponini i tragovi etarskog ulja. Ta mešavina joj daje reputaciju koju drži vekovima.
Šta leči biljka čestoslavica po narodnoj medicini
Čestoslavica se tradicionalno uzimala za čišćenje krvi, pa su je nekada davali i obolelima od gube. Zapisi o njoj postoje još u XVI veku, a preporučivao ju je i čuveni Sebastijan Knajp kao lek za bezbroj tegoba.
Narod je koristi za olakšavanje iskašljavanja i kod problema sa plućima. Pomagala je kod tegoba sa želucem, crevima i jetrom, ali i kod bubrega i mokraćnih puteva. Kod gihta i reumatskih bolova ublažavala je nelagodu u zglobovima. Zanimljivo, ista biljka koja izaziva znojenje kada se pije, spolja se nanosi da zaustavi znojenje stopala.
Preporučivala se i protiv vrtoglavice i nervoze kod ljudi koji mnogo rade glavom. Kod ekcema i svraba kože pravili su obloge. Za rane su radili ispiranja da brže zarastu. Tradicija je bogata, ali podsetimo: reč je o narodnoj primeni, ne o zameni za lekara. Za probleme sa jetrom uvek se prvo posavetujte sa lekarom, kako preporučuje i američka Nacionalna medicinska biblioteka.
Da li se čestoslavica pije ili se stavlja na kožu?
Oba načina. Čaj od čestoslavice pije se za pluća, želudac i jetru, dok se odvar spolja koristi za ispiranje rana, grla i tretiranje svraba i znojenja stopala.
Dva recepta travara Momčila Antonijevića
Srpski travar Momčilo Antonijević ostavio je više recepata, a ova dva se lako prave kod kuće.
Protiv hroničnih kožnih tegoba, ekcema i dermatitisa: pomešajte po 50 grama čestoslavice, lista koprive i divlje dan i noć (Viola tricolor). Tri supene kašike smeše prelijte sa 750 ml ključale vode. Poklopite i ostavite pola sata. Procedite i pijte u toku dana, u manjim gutljajima, nezaslađeno.
Za bolje pamćenje i protiv mentalnog zamora pomešajte po 50 grama čestoslavice, ruzmarina, matičnjaka i lista celera. Jednu supenu kašiku smeše prelijte šoljom ključale vode, poklopite na pola sata i procedite. Pijte toplo, dve do tri šolje dnevno.
Sledeći put kada prođete pored livade, zastanite na sekund. Da li ste ikada brali neku lekovitu biljku, ili ste sve kupovali gotovo u apoteci?
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.
(Espreso/Krstarica/DČ)




Dodaj komentar