Kada se pojavila u ulozi sultanije Safije u seriji “Sultanija Kosem“, mnogi gledaoci na Balkanu prvi put su se upoznali sa Huljom Avšar. Međutim, u Turskoj je ona decenijama mnogo više od glumice. Njeno ime vezuje se za film, muziku, televiziju, modu, sport i brojne humanitarne akcije. Tokom više od četrdeset godina karijere uspela je da ostane jedna od najuticajnijih žena turske javne scene, uprkos skandalima, kritikama i brojnim kontroverzama.
Kurdsko poreklo
Hulja Avšar (Hülya Avşar) je rođena 10. oktobra 1963. godine u Balikesiru, kao najstarije dete Dželala i Emral Avšar. Otac joj je bio kurdskog porekla, dok je majka poticala iz porodice čiji koreni vode do Krita i juručkih zajednica. O svom poreklu nikada nije ćutala, čak ni u periodima kada je to u Turskoj predstavljalo osetljivu društvenu temu. U jednoj televizijskoj emisiji otkrila je da joj je kurdsko ime Malakan Curri, što znači “plavuša”, dok se njen otac u porodici zvao Elo.
Hulja Avšar u ulozi sultanije Safije u seriji “Sultanija Kosem”:
Porodica se ubrzo preselila u Ankaru, gde je završila školovanje. Kao devojčica ozbiljno je trenirala plivanje i više puta isticala da joj je upravo sport usadio disciplinu, upornost i takmičarski duh koji će kasnije obeležiti čitavu njenu karijeru. U intervjuima je govorila da nikada nije volela da bude prosečna i da je uvek želela da bude najbolja u onome čime se bavi.
Sudbina joj je, međutim, namenila sasvim drugačiji put. Početkom osamdesetih preselila se u Istanbul i prijavila na izbor lepote koji je organizovao list “Bulvar”. Osvojila je prvo mesto i preko noći postala poznata širom Turske. Ipak, slavlje nije dugo trajalo. Već narednog dana titula joj je oduzeta kada je otkriveno da je prethodno bila udata za Mehmeta Tedžirlija, što je tada bilo protiv pravila takmičenja. Mnogi su verovali da je njena karijera završena pre nego što je i počela.
Skandal joj otvorio vrata filmske industrije
Dogodilo se upravo suprotno. Skandal joj je otvorio vrata filmske industrije, pa je iste godine dobila jednu od glavnih uloga u filmu “Haram”. Kasnije je više puta govorila da danas na taj događaj gleda potpuno drugačije nego tada.
“Da mi nisu oduzeli krunu, možda nikada ne bih postala glumica”, rekla je godinama kasnije, priznajući da je ono što je u tom trenutku doživela kao veliku nepravdu zapravo predstavljalo prekretnicu njenog života.
Usledio je vrtoglav uspon. Tokom narednih godina snimila je više od sedamdeset filmova i televizijskih ostvarenja, sarađujući sa najvećim imenima turske kinematografije. Publika ju je obožavala zbog harizme i lepote, ali je ona želela da dokaže da poseduje mnogo više od toga. Takvu potvrdu dobila je 1993. godine, kada je za ulogu u filmu “Berlin in Berlin” osvojila nagradu za najbolju glumicu na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi. To priznanje smatra se jednim od najvećih međunarodnih uspeha neke turske glumice i zauvek je promenilo način na koji je filmska kritika gledala na Huliju Avšar. Od tada više nije bila samo velika zvezda, već i glumica čiji je talenat dobio međunarodnu potvrdu.
Nije se zaustavila na filmu
Iako je gluma bila temelj njene karijere, Hulja se nije zaustavila na filmu. Sredinom devedesetih potpuno se posvetila muzici i objavila album „Yarası Saklım“, koji je postao najprodavanije izdanje u njenoj karijeri, dok su njeni spotovi redovno izazivali pažnju medija. Godine 2000. godine osvojila je nagradu Kral TV za najbolju pevačicu. Postajala je fenomen koji je spajao glumu, muziku i harizmu, a njena popularnost iz godine u godinu samo je rasla.
Dok je nizala uspehe na filmu i muzičkoj sceni, Hulija Avšar postajala je i jedno od najprepoznatljivijih televizijskih lica u Turskoj. Godinama je vodila popularni “Hülya Avşar Show”, emisiju kroz koju su prošla najveća imena turskog filma, muzike, sporta i politike. Kasnije je bila član žirija u najgledanijim zabavnim formatima „Yetenek Sizsiniz Türkiye“ i „O Ses Türkiye“, potvrdivši da njena popularnost ne jenjava ni posle nekoliko decenija na javnoj sceni.
Pored glume, pevanja i televizije, okušala se i kao preduzetnica. Pokrenula je modni brend „by H“, uređivala istoimeni magazin i godinama pisala novinske kolumne. Ipak, oni koji je najbolje poznaju tvrde da je njena najveća strast oduvek bio sport. Tenisom se bavi rekreativno već godinama, a 2001. pokrenula je humanitarni turnir “Hülya Cup”, sa ciljem da se prikupe sredstva za obrazovanje i sportski razvoj dece. U više navrata isticala je da je upravo sport zaslužan za njenu disciplinu i upornost, osobine bez kojih, kako kaže, ne bi opstala toliko dugo na vrhu.
“Volim da se takmičim. Ako nešto radim, želim da budem najbolja”, rekla je u jednom intervjuu, objašnjavajući da joj je takmičarski duh ostao još iz detinjstva, kada je trenirala plivanje.
Privatni život
Iako je profesionalni život bio ispunjen uspesima, privatni je često bio pod budnim okom javnosti. Nakon kratkog prvog braka sa Mehmetom Tedžirlijem, najveću pažnju izazvala je njena veza, a potom i brak sa sportskim komentatorom Kajom Čilingirogluom. Venčali su se 1997. godine, a dve godine kasnije dobili ćerku Zehru. Njihov brak važio je za jedan od najpraćenijih u Turskoj, pa je i razvod 2005. godine izazvao ogromnu pažnju medija. Uprkos razlazu, oboje su kasnije govorili da su zbog ćerke ostali u korektnim odnosima.
Upravo je Zehra, kako je više puta isticala, njen najveći životni uspeh. Posle razvoda odlučila je da se u potpunosti posveti ćerki, pa je u jednom intervjuu priznala da godinama nije želela ozbiljnu vezu.
“Rekla sam sebi da neću graditi novi život dok Zehra ne odraste. Ona je bila moj prioritet”, ispričala je, objašnjavajući da nije želela da ćerka odrasta uz česte promene partnera.
Hulja Avšar na Kanskom festivalu 2013. godine Foto: MUSTAFA YALCIN / AFP / Profimedia
Iako su je mediji povezivali sa više poznatih muškaraca, među kojima su bivši fudbaler Tanžu Čolak i biznismen Sadetin Saran, Avšar je često naglašavala da joj ljubav nikada nije bila važnija od slobode.
“Ne mogu da budem sa nekim samo zato da ne budem sama“, govorila je, dodajući da je finansijska i emocionalna nezavisnost ono što svakoj ženi daje pravu sigurnost.
Njeni prijatelji i saradnici često ističu da je privatno mnogo mirnija nego što javnost misli. Iako je decenijama važila za jednu od najpraćenijih žena u Turskoj, slobodno vreme najradije provodi sa porodicom, na teniskom terenu ili u prirodi. Mnogi reditelji koji su sarađivali sa njom opisivali su je kao izuzetno disciplinovanu i profesionalnu glumicu koja na snimanje dolazi potpuno pripremljena i retko improvizuje.
Što na umu, to na drumu
Za razliku od mnogih javnih ličnosti koje pažljivo biraju svaku reč, Hulja Avšar nikada nije krila šta misli. Upravo ta osobina donela joj je i veliki broj obožavalaca, ali i brojne kritike. Ona sama tvrdi da se zbog toga nikada nije opterećivala.
Foto: printscreen/youtube/Poll Production
“Ne mogu svi da me vole. I ne trudim se da bude tako”, rekla je u jednom intervjuu, rečenicom koja možda najbolje opisuje njen karakter.
Upravo će je ta otvorenost u godinama koje su usledile dovesti u središte nekih od najvećih polemika na turskoj javnoj sceni. Tokom više od četiri decenije na javnoj sceni gotovo da nije bilo perioda u kojem se njene izjave nisu našle u centru pažnje.
Jedna od najvećih polemika izbila je 2021. godine, kada je komentarisala ekonomsku krizu u Turskoj. Govoreći o sve težem životu građana, izjavila je da će ljudi, “ako treba, jesti simit”. Simit, tradicionalno tursko pecivo posuto susamom, smatra se jednim od najjeftinijih obroka u zemlji, pa su mnogi njenu izjavu doživeli kao omalovažavanje problema sa kojima se obični građani suočavaju. Kritike su stizale sa svih strana, a njene reči danima su bile glavna tema medija i društvenih mreža. Avšar je kasnije objasnila da nije želela da uvredi bilo koga, već da poruči kako društvo mora zajedno da prebrodi težak period. Ipak, izjava o simitu ostala je jedna od najcitiranijih u njenoj karijeri.
Hulja Avšar i Redžep Tajip Erdogan 2013. godine Foto: KAYHAN OZER / AFP / Profimedia
Još jedna tema o kojoj nikada nije ćutala jeste starenje. Za razliku od mnogih javnih ličnosti koje izbegavaju pitanja o estetskim zahvatima, glumica je otvoreno govorila o tome da ne vidi ništa sporno u korišćenju savremenih metoda za negu izgleda, sve dok se ne izgubi prirodnost. U intervjuima je više puta isticala da žena ne treba da se stidi svojih godina i da je samopouzdanje mnogo važnije od savršenog izgleda.
“Godine nisu problem. Problem je kada čovek izgubi energiju i radoznalost”, rekla je jednom prilikom, objašnjavajući da se trudi da vodi aktivan život, trenira i brine o sebi, ali da nikada nije želela da izgleda kao neko drugi.
Uloga sultanije Safije
Kada je 2015. godine prihvatila ulogu sultanije Safije u seriji “Sultanija Kosem”, publika je dobila priliku da je vidi u potpuno drugačijem izdanju. Safije nije bila samo moćna vladarka iz senke, već žena koja vešto koristi inteligenciju, iskustvo i političku mudrost kako bi sačuvala svoj uticaj u Osmanskom carstvu. Kritičari su ocenili da je upravo Huljina harizma liku dala posebnu težinu, zbog čega se njena interpretacija i danas ubraja među najuspešnije u seriji.
Sama Hulija Avšar govorila je da ju je uloga privukla jer nije reč o klasičnom negativcu. Safije je žena koja razmišlja nekoliko poteza unapred, koristi inteligenciju umesto sile i veruje da opstanak dinastije opravdava i najteže odluke. Upravo ta slojevitost bila joj je jedan od najvećih glumačkih izazova.




Dodaj komentar