Krompirova zlatica može za samo nekoliko dana da napravi pravi haos u bašti. Srećom, postoje jednostavni trikovi kojima možete smanjiti broj ovih upornih štetočina i zaštititi biljke bez preteranog oslanjanja na hemiju.
Krompirova zlatica jedna je od najupornijih štetočina koja napada krompir, ali ne zaobilazi ni paradajz i patlidžan. Ako se na vreme ne reaguje, larve i odrasle bube mogu za kratko vreme da unište veliki deo lišća i tako ugroze razvoj biljke i prinos.
Zašto se toliko brzo širi?
Ovaj insekt tokom godine može imati više generacija, naročito kada su leta topla. Problem dodatno povećava veliki broj jaja koje jedna ženka može da položi.
Ona ih najčešće ostavlja u grupama na naličju listova, pa ih je lako prevideti.
Nakon izleganja, larve počinju intenzivno da se hrane lišćem, baš kao i odrasle jedinke. Kod ozbiljne najezde biljka može ostati gotovo potpuno bez lisne mase.
Najvažnije je reagovati na vreme
Jedan od načina da se brojnost zlatice smanji jeste plodored. Krompir ne bi trebalo iz godine u godinu saditi na istom mestu, jer se odrasle jedinke mogu zadržati u zemljištu i ponovo napasti mlade biljke.
Foto: Shuterstock
Baštu bi trebalo redovno obilaziti i čim se primete jaja, larve ili odrasle bube, ukloniti ih pre nego što se brojnost dodatno poveća.
Zamka od krompirovih ljuski
Jednostavan trik može poslužiti za privlačenje odraslih zlatica. Sveže krompirove ljuske stavite u plastične čaše, a zatim ih ukopajte između redova tako da ivica čaše bude u ravni sa zemljom.
Ljuske privlače insekte, pa čaše treba kontrolisati svakih nekoliko dana i uklanjati uhvaćene bube. Kada se ljuske osuše, zamenite ih svežim.
Biljke čiji miris može da ih odbija
Baštovani često koriste i biljke intenzivnog mirisa kako bi otežali štetočinama da pronađu zasad. Uz krompir se mogu gajiti, na primer, ren, kamilica i pasulj, dok se prilikom sadnje u zemlju mogu dodati i ljuske crnog ili crvenog luka.
Njihov miris može biti neprijatan pojedinim insektima i pomoći kao deo šire zaštite.
Borove iglice i kopriva kao pomoć
Još jedan prirodan pristup jeste korišćenje materijala od četinara. Usitnjena borova kora može se rasporediti između redova, dok se od borovih iglica mogu pripremati rastvori za tretiranje biljaka.
Foto: Shuterstock
Neki baštovani koriste i svežu koprivu kao malč oko biljaka, jer njen miris i struktura mogu otežati kretanje insekata.
Prirodni preparati zahtevaju oprez
U baštovanstvu se koriste i različiti biljni preparati, kao i rastvori na bazi drvenog pepela. Međutim, čak i kada se koriste prirodni sastojci, potrebno je biti oprezan.
Pre tretiranja čitavog zasada, rastvor je najbolje isprobati na manjem broju biljaka kako bi se proverilo da li će doći do oštećenja listova. Preparati takođe treba da budu pravilno razblaženi i korišćeni u skladu sa preporukama.
Prirodni neprijatelji takođe imaju ulogu
U kontroli brojnosti zlatice mogu pomoći i neke životinje i insekti koji se hrane njenim jajima ili drugim razvojnim stadijumima. Zato nije dobro bez potrebe uništavati korisne organizme u bašti.
Najbolji rezultat uglavnom daje kombinacija više mera, plodoreda, redovnog pregleda biljaka, ručnog uklanjanja štetočina i odgovarajućih prirodnih metoda zaštite.
Što se ranije primeti napad, to je lakše sprečiti da se krompirova zlatica proširi po celom zasadu.
BONUS VIDEO

Avgust je odličan period za sadnju cveća poput ljubičica, hrizantema, vresa i zvezdastog cveta. Ove otporne vrste dobro podnose sveže jesenje dane i dugo zadržavaju svoje boje, pa će balkon ili bašta ostati vedri i šareni sve do zime.

Ako volite da jedete pistaće, nemojte odmah bacati njihove ljuske. Iako na prvi pogled deluju kao običan kuhinjski otpad, ljuske pistaća mogu biti veoma korisne u bašti.

Uz uklanjanje zaperaka, temeljno zalivanje i zaštitu od hladnih noći, paradajz može da nastavi da daje plodove i tokom jeseni.

Gusenice mogu da zadaju velike probleme baštovanima, ali postoje jednostavni i efikasni načini da se biljke zaštite.




Dodaj komentar