Srpska književna scena u 21. veku iznela je mnoštvo izuzetnih naslova, ali tek nekoliko njih postiglo je ono najteže, i da osvoji najstrožu književnu kritiku, i da dobije vodeće domaće i inistrane nagrade, a i naravno da ih publika voli.
U nastavku pogledajte šest romana koji predstavljaju sam vrh savremene srpske proze. To su dela različitih estetskih pravaca i tematskih okvira, ali im je svima zajednički neupitan kvalitet, duboka ljudskost i stilska besprekornost zbog koje se čitaju iznova i iznova.
“Semper idem”, Đorđe Lebović
O malo kojoj domaćoj knjizi se poslednjih godina govori kao o delu „Semper idem“. Smešten u Sombor uoči i tokom Drugog svetskog rata, ovaj roman prati odrastanje dečaka koji svedoči postepenom rađanju zla, nestanku svoje porodice i čitavog jednog sveta.
Knjiga poručuje da je svet pun tame, ali dečja perspektiva i sećanje ostaju jedini način da se sačuva dostojanstvo žrtava. Knjiga je opomena o tome kako mržnja i zlo ne dolaze odjednom već se nečujno uvlače u svakodnevicu.
Lebović piše zastrašujuće iskreno i bez patetike. Spoj tragike i vrhunske pripovedačke zrelosti čini ovaj roman jednim od najpotresnijih i najlepših spomenika ljudskosti u našoj književnosti.
Objavljen posthumno (2005), ovaj roman je u rekordnom roku stekao status modernog klasika i smatra se najčitanijim romanom srpske književnosti u 21. veku.
“Sitničarnica ‚Kod srećne ruke‘”, Goran Petrović
Priča se plete oko tajanstvenog romana bez likova i zapleta i magične radnje u kojoj se čitaoci susreću u prostoru i vremenu samog teksta.
Poenta knjige je da čitanje nije pasivna aktivnost već čista magija koja nas spaja sa drugima i nudi utočište od grubosti spoljašnjeg sveta.
Ova knjiga je vrhunac srpskog magičnog realizma. Petrovićev jezik je toliko bogat, poetski i stilski raskošan da se svaka rečenica čita sa uživanjem i divljenjem.
Roman je dobitnik NIN-ove nagrada za najbolju knjigu godine (2000), Vitalove nagrade „Zlatni suncokret“ i nagrade Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine (2001).
“Tesla, portret među maskama”, Vladimir Pištalo
U pitanju je raskošna hronika o životu Nikole Tesle, od detinjstva u Smiljanu, preko odrastanja u Evropi, do uspona, padova i samoće u Americi.
To je priča o usudu genija, ceni strasti za saznanjem i stalnom procepu između materijalnog sveta i sveta čiste svetlosti i ideja.
Pištalo ne piše suvoparnu biografiju već ritmičnu, poetsku i metaforičku dramu koja spaja dokumentarno i unutrašnji svet usamljenog pronalazača.
Roman je osvojio NIN-ovu nagradu (2008) i nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu, a preveden je na više od 20 jezika.
“Bernardijeva soba”, Slobodan Tišma
Junak Pišta, autsajder i osobenjak, obitava u stanovima i olupinama automobila u Novom Sadu, razmišljajući o umetnosti, dizajnu i sopstvenom mestu u svetu.
Pisac želi da poruči da se sloboda ne osvaja u spoljašnjem borbenom svetu već u povlačenju, minimalizmu i pronalaženju unutrašnjeg mira mimo nametnutih pravila društva.
Ova knjiga odiše vojvođanskim spokojem i minimalističkom estetikom. Tišma sa lakoćom piše o dubokim filozofskim temama kroz jednostavne, lepe slike.
Krunisan NIN-ovom nagradom za 2011. godinu, ovaj roman je potvrdio status kultnog dela alternativne i intelektualne domaće scene.
“Islednik”, Dragan Velikić
Pisac prima vest o smrti majke u Puli, što pokreće mehanizam sećanja i istrage o njenom životu, porodičnim tajnama, nestalim gradovima i ličnom identitetu.
Poruka je da je svako od nas islednik sopstvene prošlosti i da tek kroz razumevanje onih koji su nas rodili možemo spoznati ko smo zapravo mi sami.
Velikić je majstor kompozicije i elegičnog tona. Njegov stil je precizan, a ujedno duboko emotivan i pun geografskih i intimnih pejzaža.
Dobitnik je NIN-ove nagrade 2015. godine, nagrade “Kočićevo pero” i Vitalove nagrade „Zlatni suncokret“ i izuzetno je čitan širom regiona i Evrope.
“Estoril”, Dejan Tiago Stanković
Smešten u neutralnu Portugaliju i luksuzni hotel u Estorilu tokom Drugog svetskog rata, ovaj roman spaja sudbine kraljeva u izgnanstvu, špijuna, Miloša Crnjanskog i jednog jevrejskog dečaka.
Suština je da i u najmračnijim vremenima ljudska dobrota, šarm i unutrašnja elegancija uspevaju da nađu put i sačuvaju svet od potpunog ludila.
Tiago piše sa neverovatnom pitkošću, duhom i kosmopolitskim šarmom. Roman pršti od intaligentnog humora, a istovremeno je izuzetno dirljiv.
Dobio je nagradu “Branko Ćopić”, bio nominovan za International Dublin Literary Award i stekao status jednog od omiljenih romana kod čitalačke publike u protekloj deceniji.
Ovaj izuzetno ličan, sirov i autentičan roman u stihovima prati autorkin život od detinjstva i odrastanja u Beogradu, preko materinstva, do suočavanja sa bolešću deteta i sopstvenom prolaznošću.
Ova priča govori o tome da biti roditelj i biti dete čini dve strane iste medalje patnje, ljubavi i preživljavanja. Priča poručuje da je život neobuzdana reka u kojoj su nesavršenstvo, bol i nepatvorena emocija jedina prava konstanta.
Autorka kombinuje poetsku snagu i romansijersku širinu. Njen izraz je direktan, bez ulepšavanja i anestezije, pa se knjiga čita u jednom dahu, dok u isto vreme ostavlja duboke ožiljke na čitaocu.
Krunisan je NIN-ovom nagradom za 2021. godinu, postavši jedan od najvećih književnih i kulturnih fenomena u regionu, uz veliko interesovanje publike.
“Komo”, Srđan Valjarević
Roman govori o tome kako srpski pisac dobija stipendiju i provodi mesec dana u luksuznoj vili na jezeru Komo u Italiji. Umesto da piše i kreće se u bogatim krugovima, on vreme provodi u lokalnim kafanama, pijući sa meštanima i posmatrajući prirodu i ptice.
Suština priče je da istinska sloboda i unutrašnji mir leže u jednostavnosti, autentičnosti i potpunoj ravnodušnosti prema lažnom sjaju i društvenim očekivanjima.
Valjarevićev prepoznatljiv minimalistički stil, lagan ritam i specifičan, nenametljiv humor čine ovu knjigu neponovljivim iskustvom. Knjiga odiše mešavinom melanholije i neopisive životne radosti.
Dobitnik je Nagrade Narodne bioblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine i Nagrade „Stevan Sremac“, uz dugogodišnji status nezaobilaznog kultnog romana savremene proze.
Komentari
Pridružite se diskusiji ili pročitajte šta naše čitateljke misle




Dodaj komentar