Ruže tokom septembra još mogu da cvetaju, ali cilj njihove nege više nije stvaranje što većeg broja novih pupoljaka. Biljka sada postepeno usporava rast, jača izdanke i priprema se za mirovanje, pa pogrešna prihrana, obilno orezivanje ili nepravilno zalivanje mogu da je učine osetljivijom na mraz.
Pravila nege zavise od sorte i klime, ali je osnovna preporuka da se šest do osam nedelja pre očekivanog prvog mraza obustave postupci koji podstiču rast. U većem delu Srbije to znači da pripreme počinju upravo tokom septembra.
1. Ne koristite đubrivo bogato azotom
Foto: Alexandra Glen / Alamy / Profimedia
Jedna od najvećih grešaka jeste kasna prihrana azotnim đubrivima. Azot podstiče razvoj mladih, mekanih izdanaka koji nemaju dovoljno vremena da odrvene pre prvih mrazeva, zbog čega mogu lako da izmrznu.
Sa prihranom je najbolje završiti krajem avgusta ili početkom septembra. Ni đubriva sa fosforom i kalijumom ne treba dodavati nasumično – ona imaju smisla samo ako su zemljištu zaista potrebna i koriste se prema uputstvu proizvođača.
Kućne rastvore od superfosfata, kalijum-sulfata i sirćeta bolje je izbegavati. Nepravilna koncentracija može da promeni kiselost zemljišta i ošteti koren, a ruži pred zimu nije potrebna još jedna doza stresa.
2. Ne uklanjajte precvetale cvetove cele jeseni
Rascvetale ruže u vrtu nakon pravilne letnje nege i prihranjivanja Foto: Josef Müllek / Panthermedia / Profimedia
Uklanjanje precvetalih ruža tokom leta podstiče stvaranje novih pupoljaka. Upravo zbog toga sa ovom praksom treba prestati tokom septembra, naročito kada se približi period od šest nedelja do prvog očekivanog mraza.
Ostavljanjem precvetalih cvetova biljka počinje da formira šipurke i dobija signal da je sezona završena. Tako postepeno usporava rast i priprema se za mirovanje.
Ako je početak septembra izuzetno topao, može se ukloniti poneki uveli cvet radi urednijeg izgleda grma, ali kasnije ne treba insistirati na novom talasu cvetanja.
3. Ne zalivajte često i površinski
Ruže ne treba ostaviti bez vode čim prođe leto. Ukoliko nema dovoljno padavina, zalivajte ih ređe, ali temeljno, tako da vlaga stigne do dubljih delova korena.
Vodu sipajte direktno na zemlju, najbolje ujutru. Kvašenje lišća, naročito u večernjim satima, produžava zadržavanje vlage i stvara povoljne uslove za razvoj gljivičnih bolesti.
Foto: Junhwan Hyun / Alamy / Profimedia
Količinu vode prilagodite temperaturi, padavinama i vrsti zemljišta. Teška, glinovita zemlja sporije se suši, dok peskovito zemljište zahteva češću kontrolu.
4. Ne zanemarujte opalo i obolelo lišće
Crne pege, žutilo, beličasta prevlaka i deformisani listovi mogu da ukažu na pojavu gljivičnih oboljenja. Zaražene listove uklonite sa biljke, a sve što je opalo sakupite sa zemlje.
Takav biljni materijal ne treba stavljati u kućni kompost, jer uzročnici bolesti mogu da prezime i naredne godine ponovo zaraze ružu. Ako je potrebna zaštita odgovarajućim preparatom, primenite ga isključivo prema deklaraciji i nameni proizvoda.
Čist prostor oko grma smanjuje mogućnost da spore gljivica prežive zimu u neposrednoj blizini biljke.
5. Ne orezujte ruže pred zimu
Iskusni baštovani uvek stavljaju novine u baštu Foto: Shutterstock
Septembar nije vreme za ozbiljno orezivanje i oblikovanje ruža. Svaki jači rez može da podstakne novi rast upravo kada bi biljka trebalo da uspori.
Sada uklonite samo slomljene, očigledno bolesne i potpuno suve grane. Veće orezivanje ostavite za kraj zime ili početak proleća, kada pupoljci počnu da bubre.
Kod kalemljenih ruža uklonite divlje izdanke koji rastu ispod mesta kalemljenja. Njih treba odvojiti što bliže mestu iz kojeg izbijaju jer oduzimaju hranu plemenitom delu biljke.
6. Ne zatrpavajte ruže prerano
Zaštitu od hladnoće ne treba postavljati dok je zemlja još topla. Prerano nagrtanje zemlje i debelog sloja malča može da zadrži previše vlage oko stabla i produži aktivan rast.
Sačekajte da ruža uđe u mirovanje i da prođu prvi jači mrazevi. Tek tada oko osnove osetljivih i kalemljenih sorti nagrnite rastresitu zemlju ili zreo kompost, a preko možete dodati suv organski materijal.
Cilj zaštite nije da ruža ostane topla, već da se koren i mesto kalemljenja sačuvaju od naglih smenjivanja smrzavanja i otapanja. Otporne žbunaste sorte obično zahtevaju manje zaštite od čajevki, floribundi i mladih, tek posađenih ruža.
Video: Kako da napravite fontanu u bašti




Dodaj komentar