radiobalkanfox
Freddie Mercury rođen je kao Farrokh Bulsara 5. rujna 1946. godine na Zanzibaru. Njegovi roditelji, Bomi i Jer Bulsara, bili su Parsi, pripadnici zajednice koja slijedi zoroastrijsku vjeru i čiji korijeni sežu u Perziju. Obitelj je na Zanzibaru živjela relativno imućno, a njegov otac radio je za britansku kolonijalnu upravu. Godine 1952. rodila se Freddiejeva mlađa sestra Kashmira.
Kada je imao osam godina, roditelji su ga poslali u internat u Indiji, nedaleko od Bombaya, današnjeg Mumbaija. Ondje se počeo ozbiljnije zanimati za glazbu, učio je svirati klavir te pokazivao talent koji je kasnije obilježio njegov život. Već kao dječak pridružio se svojoj prvoj glazbenoj skupini The Hectics. Upravo je tijekom školovanja počeo koristiti ime Freddie.
Godine 1963. vratio se na Zanzibar, ali obitelj ondje nije dugo ostala. Nakon revolucije 1964. Bulsare su napustile otok i preselile se u Englesku. Freddie je u Londonu nastavio obrazovanje, a posebno važnim pokazao se njegov studij na Ealing College of Art. Osim što je razvijao svoje umjetničke sposobnosti, kretao se među mladim glazbenicima i postupno ulazio u svijet britanske rock-scene.
Krajem šezdesetih nastupao je s nekoliko sastava, među kojima je bio i Ibex. U tom razdoblju upoznao je gitarista Briana Maya i bubnjara Rogera Taylora, članove grupe Smile. Nakon odlaska njihova pjevača Freddie im se pridružio, a sastav je ubrzo dobio novo ime, Queen. Basist John Deacon priključio se 1971. godine i time je nastala klasična postava grupe koja je postala jedna od najpoznatijih u povijesti popularne glazbe.
Ime Queen odabrao je upravo Mercury. Bilo je kratko, upečatljivo i teatralno, baš poput glazbenog identiteta koji je želio izgraditi. Freddie je također osmislio poznati grb grupe, oslanjajući se na svoje obrazovanje iz umjetnosti i znakove zodijaka četvorice članova.
Njegov izgled bio je jednako prepoznatljiv kao i njegov glas. Mercury je imao izražene prednje zube, što je povezivao s dodatnim zubima u gornjoj čeljusti. Nikada ih nije dao estetski ispraviti, dijelom zbog toga što se bojao da bi zahvat mogao utjecati na njegov glas. Njegove vokalne sposobnosti, snažan glas i sposobnost prelaska između nježnih i izrazito dramatičnih dionica postali su jedan od zaštitnih znakova Queena.
Uspon grupe Queen
Queen je prvi istoimeni album objavio 1973. godine, a već sljedeće godine pojavio se “Queen II”. Na tim se albumima počeo oblikovati zvuk koji je spajao hard rock, glam rock, pop, višeglasne vokalne harmonije i teatralne aranžmane.
Pravi komercijalni proboj stigao je albumom “Sheer Heart Attack” iz 1974. godine. Na njemu se našla pjesma “Killer Queen”, jedan od prvih velikih međunarodnih hitova grupe. Još veći uspjeh uslijedio je 1975. albumom “A Night at the Opera”. Njegovo središnje djelo bila je Mercuryjeva “Bohemian Rhapsody”, skladba koja je spojila rock, baladu, operne elemente i višeslojno studijsko snimanje. Pjesma je prkosila tadašnjim pravilima radijskog hita svojom duljinom i neobičnom strukturom, ali je unatoč tome postala golemi uspjeh. “Bohemian Rhapsody” s vremenom je prerasla granice običnog hita i postala jedna od najprepoznatljivijih skladbi popularne glazbe.
Queen je tijekom druge polovice sedamdesetih nastavio nizati uspješne albume i pjesme. Mercury je napisao “We Are the Champions”, dok je Brian May napisao “We Will Rock You”. Dvije pjesme objavljene su na albumu “News of the World” i postale su trajne koncertne i sportske himne.
Početkom osamdesetih Queen je nastavio istraživati različite žanrove. Mercuryjeva pjesma “Crazy Little Thing Called Love” bila je inspirirana rockabillyjem, dok je “Another One Bites the Dust”, koju je napisao John Deacon, donijela snažan funk i disco utjecaj. Godine 1981. Queen je s Davidom Bowiejem snimio “Under Pressure”, još jednu pjesmu koja je postala klasik.
Mercury se nije ograničavao samo na rad s grupom. Objavio je solo album “Mr. Bad Guy”, a posebno važna bila je njegova suradnja sa španjolskom opernom sopranisticom Montserrat Caballé. Njihov zajednički projekt “Barcelona” spojio je rock i operu na način koji je savršeno odgovarao Mercuryjevoj sklonosti velikim, dramatičnim glazbenim formama.
Majstor pozornice
Freddie Mercury nije bio samo izniman pjevač nego i jedan od najvećih zabavljača svoje generacije. Na pozornici se kretao s nevjerojatnim samopouzdanjem, komunicirao s desecima tisuća ljudi kao da nastupa u malom klubu i vrlo dobro razumio psihologiju publike.
Njegovi kostimi tijekom sedamdesetih često su bili ekstravagantni, dok je tijekom osamdesetih razvio jednostavniji, ali jednako prepoznatljiv izgled. Njegovi brkovi, bijela majica bez rukava, traperice i narukvica postali su dio ikonografije popularne kulture.
Vrhunac Mercuryjeva umijeća upravljanja publikom mnogi povezuju s nastupom Queena na humanitarnom koncertu Live Aid na londonskom stadionu Wembley 13. srpnja 1985. godine. Tijekom relativno kratkog nastupa Queen je izveo niz svojih najvećih pjesama, a Mercury je golemo mnoštvo pretvorio u svojevrsni produžetak benda.
Njegova poznata vokalna komunikacija s publikom, tijekom koje bi otpjevao nekoliko tonova, a deseci tisuća ljudi ih ponavljali, pokazala je koliko je snažnu vezu mogao uspostaviti s gledateljima. Nastup na Live Aidu s vremenom je postao jedan od najslavnijih trenutaka u povijesti Queena i rock-glazbe općenito.
Život izvan pozornice
Mercuryjev privatni život bio je znatno zatvoreniji od njegove javne osobnosti. Volio je umjetnost, zabave i luksuz te je tijekom godina stvorio vrijednu zbirku umjetnina i predmeta. Bio je poznat po raskošnim proslavama, ali ljudi koji su ga dobro poznavali često su govorili o velikoj razlici između ekstravertiranog čovjeka na pozornici i privatnog Freddieja.
Jedna od najvažnijih osoba u njegovu životu bila je Mary Austin, koju je upoznao krajem šezdesetih. Njih dvoje započeli su ljubavnu vezu, a Mercury ju je svojedobno i zaprosio. Nakon što joj je rekao da je biseksualan, njihova romantična veza završila je, ali prijateljstvo nije. Ostali su iznimno bliski sve do njegove smrti.
Mercury, Freddie – Musiker, GB/ Auftritt |
– Svi ljubavnici su me kasnije pitali zašto ne mogu zamijeniti Mary, ali to je jednostavno bilo nemoguće. Jedini prijatelj kojeg sam ikada imao je bila ona i ne želim nikoga drugoga. Za mene je ona bila supruga. Vjerujemo jedno u drugo i to je za mene dovoljno – rekao je Mercury u intervjuu za NY Post 1985. godine.
Mercury je upravo Mary Austin posvetio pjesmu “Love of My Life”. Smatrao ju je jednom od najvažnijih osoba u svojem životu te joj je oporučno ostavio velik dio imovine, uključujući londonsku kuću Garden Lodge.
Posljednjih godina života njegov partner bio je Jim Hutton, irski frizer kojeg je upoznao tijekom osamdesetih. Njihova je veza trajala sve do Mercuryjeve smrti. Huttona je Mary Austin navodno izbacila iz Mercuryjeve kuće nakon njegove smrti. Kasnije je napisao i knjigu o odnosu sa slavnim pjevačem, a Hutton je preminuo 2010. godine od posljedica raka.
Prema biografiji “Love, Freddie”, slavni pjevač je navodno imao kćer s kojom je održavao blizak odnos sve do smrti. Autorica Lesley-Ann Jones napisala je kako joj je žena poznata samo kao “B” rekla da joj je Freddie Mercury bio otac. Identitet nije htjela otkriti, a po informacijama iz knjige, glazbenik ju je dobio nakon afere sa suprugom bliskoga prijatelja.
– Imali smo intenzivnu povezanost od mog rođenja. Obožavao me. Okolnosti mog rođenja mnogima mogu biti skandalozne i to me ne iznenađuje, no to nije utjecalo na našu povezanost. Za mene su znali samo njegovi najbliži prijatelji – komentirala je njegova navodna kći.
Bolest i posljednje godine
Krajem osamdesetih Mercury se sve rjeđe pojavljivao u javnosti. Queen više nije odlazio na velike turneje, a mediji su počeli nagađati o njegovu zdravstvenom stanju. Mercury je svoju bolest dugo čuvao kao privatnu stvar i nastavio raditi koliko god je mogao.
Njegova predanost glazbi bila je posebno vidljiva tijekom posljednjih studijskih snimanja. I dok mu se zdravlje pogoršavalo, nastavio je snimati vokale kako bi ostalim članovima grupe ostavio što više materijala.
Album Innuendo objavljen je 1991. godine, a pjesme poput “The Show Must Go On” poslije su dobile posebno emotivno značenje zbog okolnosti u kojima su nastale.
Dana 23. studenoga 1991. Mercury je javno potvrdio da je HIV pozitivan i da boluje od AIDS-a. Samo dan poslije, 24. studenoga, preminuo je u svojem domu u Londonu od bronhopneumonije povezane s AIDS-om. Imao je 45 godina.
Njegova smrt izazvala je snažan odjek diljem svijeta. U vrijeme kada su osobe oboljele od HIV-a i AIDS-a još uvijek bile izložene velikoj stigmatizaciji, Mercuryjeva smrt dodatno je usmjerila pozornost javnosti na epidemiju.
U travnju 1992. na stadionu Wembley održan je veliki “Freddie Mercury Tribute Concert for AIDS Awareness”. Uz preostale članove Queena nastupili su brojni poznati glazbenici, među njima David Bowie, Elton John, George Michael, Annie Lennox, Metallica i drugi.
Dodaj komentar