Izreka “ko jednom prevari, varaće zauvek” često se koristi kao pravilo kada se govori o partnerskim odnosima. Međutim, naučna istraživanja pokazuju nešto nijansiraniju sliku.
Ljudi koji su već bili neverni zaista imaju veće šanse da ponove takvo ponašanje, ali to nikako ne znači da je prevara neizbežna u svakoj narednoj vezi.
Istraživači sa Univerziteta u Denveru pratili su 484 mlađe odrasle osobe iz Sjedinjenih Američkih Država i kroz više upitnika analizirali njihova iskustva u ljubavnim odnosima.
Prošla iskustva mogu biti važan faktor
Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su ranije priznali neverstvo imali približno tri puta veću verovatnoću da budu neverni i u narednoj vezi.
S druge strane, osobe koje su ranije bile prevarene, kao i one koje su sumnjale da ih je partner varao, takođe su imale povećan rizik da ponovo dožive slično iskustvo sa novim partnerom. U istraživanju je neverstvo prijavilo oko 40 odsto učesnika koji nisu bili u braku.
Autorka istraživanja Kejla Knop ukazala je na to da se iskustva iz prethodnih veza ne završavaju nužno raskidom. Obrasci ponašanja, očekivanja i iskustva mogu se preneti i u novi odnos.
Foto: Shutterstock
Nisu samo muškarci skloni prevari
Jedan od rezultata istraživanja posebno je zanimljiv jer dovodi u pitanje često ponavljanu pretpostavku da su muškarci skloniji neverstvu.
Podaci nisu pokazali značajnu razliku između polova kada je reč o tome ko vara, ali ni kada se posmatra ko je prevaren. Drugim rečima, neverstvo se ne može jednostavno pripisati jednom polu.
Kakvu ulogu imaju karakter i ponašanje?
Istraživači su pronašli povezanost između ponavljanja neverstva i određenih osobina ličnosti. Veća sklonost ka uzbuđenjima i riziku, niža savesnost, kao i izraženije osobine povezane sa narcizmom, psihopatijom i makijavelizmom, bile su među faktorima koji su se povezivali sa većom sklonošću ka prevari.
Na partnerske odnose može uticati i način na koji osoba doživljava bliskost i sigurnost u vezi. Kod ljudi sa anksioznim stilom privrženosti, na primer, neverstvo ponekad može biti povezano sa potrebom za potvrdom i osećajem da su poželjni.
Zato sama promena partnera ne mora automatski da znači i promenu ponašanja. Ako osoba ne promeni obrasce koji su doprineli problemima u prethodnoj vezi, oni se mogu pojaviti i u novom odnosu.
Foto: Shutterstock
Statistika ne određuje nečiju budućnost
Iako rezultati ukazuju na snažnu povezanost između prethodnog i budućeg neverstva, istraživači naglašavaju da se statistički trend ne sme tumačiti kao pravilo koje važi za svakog pojedinca.
Postoje ljudi koji su bili neverni, a zatim promenili svoje ponašanje i izgradili stabilne odnose. Zbog toga se prošlost može posmatrati kao jedan od faktora rizika, ali ne i kao konačna presuda.
Umesto tvrdnje “ko jednom prevari, uvek vara”, preciznije bi bilo reći da osoba koja je već bila neverna ima povećanu verovatnoću da to ponašanje ponovi. Razlika možda nije toliko zvučna, ali mnogo bolje odgovara onome što pokazuju istraživanja.
BONUS VIDEO

Nekadašnja eskort dama, poznata pod imenom Samanta X na osnovu svog iskustva otkrila je tri ključna razloga zbog kojih muškarci varaju partnerke.

Istraživanje u Holandiji pokazalo je da žene najčešće varaju u ranim tridesetim, a jedan od ključnih razloga je višak samopouzdanja.

Američki advokat za razvode Džejms Džozef Sekston izneo je svoje iskustvo o neverstvu i otkrio ko, prema njegovim zapažanjima, češće vara partnera.

Statistika pokazuje da je najkritičnija godina za neverstvo 39. godina, ali stručnjaci objašnjavaju zašto se rizik povećava i u drugim decenijama života.




Dodaj komentar