radiobalkanfox
Oglasi – Advertisemenet
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je na moguće rizike za svjetsku finansijsku stabilnost ukoliko ulaganja u umjetnu inteligenciju ne donesu očekivane rezultate. Prema novom Izvještaju o globalnoj finansijskoj stabilnosti, slabija ulaganja u ovu tehnologiju, sporiji rast prihoda ili manja profitabilnost od predviđene mogli bi pokrenuti korekciju cijena dionica i drugih finansijskih instrumenata povezanih s razvojem umjetne inteligencije.
Oglasi – Advertisement
Upozorenje dolazi u trenutku kada se širom svijeta ulažu ogromna sredstva u razvoj AI tehnologije, izgradnju podatkovnih centara i infrastrukture potrebne za njeno funkcionisanje. Brojne kompanije ulažu milijarde u nove sisteme, računarsku opremu i digitalne usluge, očekujući da će umjetna inteligencija u narednim godinama postati jedan od najvažnijih izvora prihoda i rasta produktivnosti.
Međutim, MMF upozorava da bi se visoka očekivanja mogla pretvoriti u ozbiljan problem ukoliko stvarni poslovni rezultati ne budu pratili optimizam investitora. U takvom scenariju vrijednost dionica kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom mogla bi naglo pasti, dok bi pojedinim preduzećima istovremeno moglo postati teže da vraćaju preuzete dugove.
Izvještaj je predstavljen tokom godišnjih sastanaka MMF-a u Bangkoku, a u njemu su izdvojena tri ključna rizika koja bi mogla izazvati nove turbulencije na finansijskim tržištima. Riječ je o mogućoj korekciji povezanoj s umjetnom inteligencijom, rastu prinosa na obveznice i sve ozbiljnijim sajber prijetnjama.
Jason Wu, pomoćnik direktora Odjeljenja za analizu globalnih tržišta MMF-a, upozorio je da bi sumnje u sposobnost kompanija da ostvare zaradu od umjetne inteligencije mogle značajno promijeniti raspoloženje investitora.
Ako tržište počne preispitivati koliko će se ulaganja u AI zaista isplatiti, posljedice bi se mogle osjetiti na više nivoa. Vrijednost dionica mogla bi se smanjiti, otplata dugova postati teža, a očekivani prihodi od ranije preuzetih poslovnih obaveza izostati. To bi predstavljalo dodatni pritisak za kompanije koje su se zadužile kako bi finansirale ubrzani razvoj ove tehnologije.
Pad cijena dionica mogao bi se preliti na cijelu ekonomiju
Na moguće posljedice upozorio je i Atanasios Vamvakidis iz MMF-a, ističući da bi finansijska korekcija povezana s umjetnom inteligencijom mogla imati šire posljedice od samog pada berzanskih cijena.
Ukoliko investitori počnu masovno prodavati dionice tehnoloških kompanija, smanjenje njihove tržišne vrijednosti moglo bi uticati na bogatstvo investitora, spremnost na potrošnju i odluke o novim ulaganjima. Takav razvoj događaja mogao bi se prenijeti i na realnu ekonomiju, odnosno na proizvodnju, zapošljavanje, trgovinu i potražnju za robom i uslugama.
Problem bi bio još izraženiji ako bi kompanije, suočene s manjim prihodima i težim pristupom finansiranju, odlučile odgoditi projekte, smanjiti troškove ili usporiti zapošljavanje. Posljedice bi se tada mogle osjetiti i izvan tehnološkog sektora.
Ipak, MMF naglašava da finansijska tržišta zasad pokazuju otpornost, podržana solidnim ekonomskim rastom i dobrim poslovnim rezultatima brojnih kompanija. To, međutim, ne znači da su svi rizici uklonjeni. Prema procjeni Fonda, prijetnje finansijskoj stabilnosti i dalje su povišene, posebno zbog visokih očekivanja koja prate razvoj umjetne inteligencije.
Suština upozorenja jeste da su tržišne vrijednosti pojedinih kompanija u velikoj mjeri zasnovane na očekivanjima o njihovoj budućoj zaradi. Investitori danas kupuju dionice ne samo zbog trenutnih rezultata nego i zbog procjene koliko bi kompanije mogle vrijediti za nekoliko godina.
Ako se pokaže da razvoj AI tehnologije ne donosi dovoljno prihoda da opravda postojeće cijene, tržište bi moglo brzo promijeniti procjene. Takva promjena očekivanja mogla bi izazvati snažnu korekciju, naročito kod kompanija čije su dionice već dostigle veoma visoke vrijednosti.
Posebnu zabrinutost izaziva povezanost velikih i manjih kompanija
MMF upozorava i na rizike takozvanog kružnog finansiranja, u kojem su velike kompanije iz oblasti umjetne inteligencije finansijski povezane s manjim partnerima, dobavljačima i drugim poslovnim subjektima.
U takvim odnosima jedna kompanija može ulagati u drugu, osiguravati joj finansiranje ili biti njen važan kupac, dok druga strana istovremeno zavisi od nastavka tih ulaganja i poslovnih dogovora. Takve veze mogu ubrzati razvoj novih tehnologija, ali mogu stvoriti i dodatne rizike ako se poslovni planovi ne ostvare.
U slučaju pada potražnje ili smanjenja investicija, problemi jedne kompanije mogli bi se prenijeti na njene partnere. Ako se takve veze protežu kroz veliki broj preduzeća, posljedice bi mogle biti mnogo šire nego što se na prvi pogled čini.
Zbog toga je važno posmatrati ne samo tržišnu vrijednost najvećih tehnoloških kompanija nego i način na koji se finansiraju njihovi projekti, koliko se oslanjaju na dugove i da li očekivani prihodi mogu opravdati preuzete obaveze.
Dodatnu pažnju privlači činjenica da najveće američke tehnološke kompanije sada čine više od 35 posto ukupne tržišne vrijednosti indeksa S&P 500. Prije deset godina njihov udio iznosio je približno 12 posto.
Ovakva koncentracija pokazuje koliko su velike tehnološke kompanije postale važne za američko tržište dionica. Istovremeno, ona znači da bi snažan pad vrijednosti samo dijela najvećih kompanija mogao imati znatan uticaj na kretanje cijelog indeksa i portfelje investitora koji prate američko tržište.
To ne znači da je pad neizbježan niti da su sve kompanije iz sektora umjetne inteligencije precijenjene. Upozorenje MMF-a odnosi se na mogućnost da bi previsoka očekivanja, u slučaju razočaravajućih rezultata, mogla izazvati naglu promjenu tržišnog raspoloženja.
Evropa bi također mogla osjetiti posljedice
Iako su američke tehnološke kompanije u središtu pažnje, MMF upozorava da eventualna korekcija ne bi ostala ograničena na Sjedinjene Američke Države. Finansijska tržišta širom svijeta povezana su kroz međunarodne investicije, banke, fondove i trgovinske odnose, zbog čega bi pad vrijednosti imovine mogao imati posljedice i na drugim kontinentima.
Prema izvještaju, među izloženijim tržištima nalaze se razvijena azijska tržišta dionica, dok su eurozona i Velika Britanija relativno manje izložene direktnim rizicima. Ipak, ni evropski investitori nisu potpuno zaštićeni.
U periodu od 2022. do 2026. godine evropski ulagači znatno su povećali ulaganja u američke dionice. Zbog toga bi eventualni pad njihove vrijednosti mogao negativno uticati na vrijednost portfelja, prinose investicionih fondova i ukupno raspoloženje na evropskim tržištima.
Osim direktnih gubitaka na berzama, posljedice bi se mogle prenijeti i kroz smanjenje investicija, slabiju potrošnju i usporavanje međunarodne trgovine. Ako kompanije širom svijeta postanu opreznije u pogledu novih projekata, to bi moglo uticati i na dobavljače, proizvođače opreme i druge privredne sektore koji zavise od tehnoloških ulaganja.
MMF, ipak, procjenjuje da bi bankarski sektor u cjelini mogao ostati otporan čak i u scenariju ozbiljnog finansijskog stresa. To je važna razlika između mogućeg pada tržišne vrijednosti dionica i sistemske bankarske krize, jer jedno ne mora automatski dovesti do drugog.
Rast prinosa na obveznice i sajber prijetnje dodatni su izazovi
Umjetna inteligencija nije jedini rizik koji zabrinjava MMF. U izvještaju se posebno ističu i rast prinosa na obveznice te sve veća izloženost finansijskog sistema sajber prijetnjama.
Rast prinosa na obveznice može povećati troškove zaduživanja za države, kompanije i građane. Kada finansiranje postane skuplje, preduzeća mogu odgoditi investicije, dok zaduženi subjekti mogu imati veće poteškoće s otplatom postojećih obaveza.
Sajber prijetnje predstavljaju drugačiju vrstu opasnosti. Banke, investicioni fondovi i tehnološke kompanije sve više zavise od digitalnih sistema, pa bi ozbiljan napad mogao izazvati prekide u radu, finansijske gubitke ili narušavanje povjerenja korisnika.
Ova tri rizika mogu se međusobno pojačavati. Ako se pad tržišta dogodi u periodu kada su troškovi finansiranja visoki i sajber prijetnje izražene, oporavak pojedinih kompanija mogao bi biti teži.
MMF istovremeno povećao prognozu globalnog ekonomskog rasta
Uprkos upozorenjima, MMF je povećao prognozu globalnog ekonomskog rasta za 2026. godinu na 3,1 posto, u odnosu na ranije očekivanih 3,0 posto iz jula.
Prema navedenim procjenama, jedan od razloga za blago poboljšanje izgleda jesu snažna ulaganja u infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije. Ta ulaganja podstiču potražnju za računarskom opremom, podatkovnim centrima, energijom i drugim uslugama, čime podržavaju privrednu aktivnost.
S druge strane, više cijene nafte povezane s ratom na Bliskom istoku predstavljaju pritisak na svjetsku ekonomiju i mogu povećati troškove proizvodnje i transporta.
Tako se u procjenama MMF-a pojavljuju dvije strane iste priče: ulaganja u umjetnu inteligenciju trenutno predstavljaju važan pokretač ekonomskog rasta, ali istovremeno stvaraju rizike ako tržišna očekivanja postanu previsoka u odnosu na stvarne rezultate.
Upravo zbog toga Fond upozorava da je potrebno pažljivo pratiti finansiranje tehnoloških projekata, nivo zaduženosti kompanija i sposobnost njihovih poslovnih modela da ostvare održivu zaradu.
Za investitore je najvažnije razumjeti da brzi rast neke tehnologije ne garantuje automatski i rast vrijednosti svake kompanije koja je razvija. Dugoročni rezultati zavisit će od stvarnih prihoda, troškova, konkurencije i mogućnosti da se velika ulaganja pretvore u održivo poslovanje.
Upozorenje MMF-a zato ne predstavlja prognozu da će svjetske berze sigurno doživjeti slom, već podsjetnik da snažan optimizam na tržištima može nositi ozbiljne rizike. Hoće li se oni ostvariti zavisit će, između ostalog, od toga da li će kompanije uspjeti opravdati visoka očekivanja i koliko će finansijski sistem biti spreman da odgovori na eventualne poremećaje.
Dodaj komentar