Šest namirnica, među kojima su morska riba, jaja i brazilski orasi, sadrže nutrijente važne za normalan rad štitne žlezde.
Štitna žlezda ima važnu ulogu u regulaciji metabolizma, telesne temperature i nivoa energije.
Da bi pravilno funkcionisala, organizmu su potrebni jod, selen, cink, gvožđe i proteini, a deo ovih hranljivih materija možemo da obezbedimo raznovrsnom ishranom.
Pojedine namirnice posebno su korisne jer sadrže nutrijente važne za stvaranje i aktivnost hormona štitne žlezde.
Ipak, promene u ishrani ne garantuju poboljšanje simptoma za nekoliko nedelja, naročito ako postoji zdravstveni problem koji zahteva lečenje.
1. Morska riba
Bakalar i druge vrste bele morske ribe dobar su izvor joda i selena.
Jod je neophodan za proizvodnju hormona štitne žlezde, dok selen učestvuje u procesima koji omogućavaju njihovu pravilnu aktivnost.
2. Morske alge
Alge, naročito kelp, mogu sadržati veoma velike količine joda. Međutim, njihov sastav znatno varira, a prekomeran unos joda može negativno uticati na rad štitne žlezde.
Zbog toga ih ne treba svakodnevno konzumirati u velikim količinama, posebno ako imate dijagnostikovano oboljenje ovog organa.
3. Brazilski orasi
Ovi orašasti plodovi poznati su po visokom sadržaju selena, važnog za normalan rad štitne žlezde.
Ipak, količina selena u njima može značajno da varira, pa preterivanje nije preporučljivo. Previše selena može biti štetno za organizam.
4. Jaja
Jaja obezbeđuju proteine, a sadrže i određene količine joda i selena.
Zbog svoje hranljive vrednosti lako se uklapaju u raznovrsnu ishranu, bilo da ih jedete za doručak ili kao deo glavnog obroka.
Foto: Shuterstock
5. Semenke bundeve
Semenke bundeve sadrže cink, mineral koji učestvuje u brojnim procesima u organizmu, uključujući funkciju štitne žlezde.
Uz to, predstavljaju izvor magnezijuma i zdravih masti, pa mogu biti koristan dodatak salatama, jogurtu ili ovsenoj kaši.
6. Goveđa džigerica
Goveđa džigerica bogata je gvožđem, bakrom i vitaminima B grupe.
Gvožđe je važno za normalno funkcionisanje enzima uključenih u proizvodnju hormona štitne žlezde, a njegov nedostatak može doprineti umoru i slabosti.
Ipak, džigericu treba jesti umereno, jer sadrži velike količine vitamina A, čiji prekomeran unos može biti štetan.
Kako da ishranom podržite rad štitne žlezde?
Najvažnije je da ishrana bude raznovrsna i da obezbedi dovoljne, ali ne prekomerne količine ključnih nutrijenata.
Nijedna pojedinačna namirnica ne može da garantuje normalan rad štitne žlezde niti da zameni propisanu terapiju.
Ako imate simptome poput dugotrajnog umora, neobjašnjivih promena telesne težine ili pojačane osetljivosti na hladnoću, razgovarajte sa lekarom o potrebnim analizama.
Ukoliko vam je već dijagnostikovano oboljenje štitne žlezde, pre uzimanja suplemenata joda ili selena posavetujte se sa stručnjakom.
BONUS VIDEO

Pulmolog dr Rouz Pačione navodi 8 načina da ublažite kašalj i upozorava da preterivanje sa mentol pastilama može da pogorša tegobe.

Nutricionisti izdvajaju masline, beli luk, smokve, blitvu i artičoke kao namirnice koje mogu da doprinesu zdravlju srca.

Uravnotežena ishrana bogata vlaknima, fermentisanim namirnicama, vitaminom C, proteinima i cinkom može pomoći organizmu da se lakše izbori sa gripom i prehladom, navode američki nutricionisti za Fox News.

Počela je sezona prehlade i gripa, a dr Aron Blok objašnjava da se prevencija svodi na praktične mere poput vakcinacije, čistijeg vazduha u zatvorenom, pranja ruku i opšte brige o zdravlju.




Dodaj komentar