- Preminuo je Dragan Mlađenović Šekspir, istaknuti umetnik i osnivač ansambla ‘Renesans’.
- Njegov rad je bio usmeren na istraživanje i oživljavanje muzičke baštine, posebno tradicije srednjovekovnih skomraha.
Kulturna scena ostala je bez jednog od svojih najautentičnijih stvaralaca — preminuo je Dragan Mlađenović Šekspir, istaknuti umetnik, neumorni istraživač muzičke baštine i idejni tvorac ansambla „Renesans“. Decenijama je njegov prepoznatljiv duh bio sinonim za oživljavanje zvučnih pejzaža prohujalih epoha. Vest o njegovom odlasku duboko je potresla kolege i prijatelje.
Članovi ansambla koji je stvorio uputili su dirljive reči rastanka, podsećajući javnost da nas je napustio „poslednji skomrah na svetu“. Ova metafora nosi posebnu težinu: u srpskoj srednjovekovnoj istoriji skomrasi su bili putujući muzičari i zabavljači koji su krstarili drumovima prenoseći pesmu i vedrinu običnom narodu. Upravo je toj potisnutoj i gotovo zaboravljenoj tradiciji Mlađenović podario novi život kroz svoja istraživanja i scenske nastupe. Prepoznatljivo umetničko ime nosio je decenijama — nadimak Šekspir pratio ga je neprekidno još od 1966. godine.
Akademska širina i evropski putevi usavršavanja
Temelji Mlađenovićeve izuzetne karijere počivali su na retkom spoju filoloških i muzičkih disciplina. Visoko obrazovanje stekao je u rodnom Beogradu, gde je uspešno okončao studije dirigovanja na Muzičkoj akademiji, učeći u klasi cenjenog profesora Dušana Skovrana. Paralelno sa partiturama savladavao je i tajne antičkih jezika, diplomiravši klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu.
Težnja ka dubljem razumevanju istorijske izvođačke prakse odvela ga je van granica zemlje. Svoje veštine u dirigovanju, interpretaciji rane muzike i tehnici sviranja na autentičnim instrumentima brusio je u prestižnim centrima širom Evrope — u Švajcarskoj, Nemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji. U njegovim rukama oživljavali su tonovi prošlosti, a publika ga pamti po virtuoznom sviranju na srednjovekovnom sazu i raznovrsnim renesansnim duvačkim instrumentima.
Graditelj muzičkih temelja i pisane reči
Mlađenovićev pionirski poduhvat označio je prekretnicu u domaćem poimanju istorijskog zvuka. Godine 1969, udruženim snagama sa Miomirom Ristićem i Ljubomirom Dimitrijevićem, pokrenuo je ansambl „Renesans“, koji se upisao u anale kao drugi najstariji sastav posvećen ranoj muzici na prostoru nekadašnje Jugoslavije.
Njegovo pregalaštvo nastavilo se i u decenijama koje su usledile. Obeležavajući dva veka od rođenja reformatora srpskog jezika Vuka Stefanovića Karadžića, Mlađenović je 1987. godine osnovao Pevačku družinu „Rukovet“. Pored zvučnog nasleđa, ostavio je trajan trag i u stručnoj literaturi — u julu 2020. godine RTS je objavio njegovu značajnu monografiju „Ogledi o srpskoj muzici“.
Njegova posvećenost očuvanju nacionalnog i evropskog kulturnog nasleđa vrednovana je najvišim priznanjima. Među nagradama koje krase njegov životni opus ističu se:
- Zlatna značka Kulturno-prosvetne zajednice Srbije
- Plaketa „Mokranjčevi dani“
- Povelja Karađorđevića
- Plaketa „Beli anđeo“
Detalji poslednjeg ispraćaja
Poštovaoci njegovog rada, prijatelji i porodica uputiće poslednji pozdrav velikanu srpske muzičke scene na Topčiderskom groblju u Beogradu. Opelo je predviđeno u 12:30 časova, dok će sam čin sahrane biti obavljen 5. novembra u 13 sati.




Dodaj komentar