
Program Studentske liste u oblasti radnih i socijalnih prava donosi brojne ambiciozne promene – od ograničavanja ugovora na određeno na 12 meseci i uvođenja obaveznog toplog obroka i regresa, do dobrovoljne četvorodnevne radne nedelje – dok stručnjaci upozoravaju da će uspeh zavisiti od pažljivog usklađivanja sa poreskom politikom i stanjem u privredi.
Reforma tržišta rada i balans između zaštite i konkurentnosti
Analizirajući programske mere nove vlasti, ekonomski stručnjaci i predstavnici sindikata ističu da je osnovni cilj smanjenje dualnosti na tržištu rada i vraćanje fokusa na kvalitetnije poslove. Ipak, profesor Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko naglašava da je u prelaznom periodu apsolutni prioritet očuvanje postojećih radnih mesta, naročito u radno-intenzivnim granama i manje razvijenim regionima. S druge strane, prelazak sa modela jeftine radne snage na investicije sa većom dodatom vrednošću zahteva postepene reforme kako se ne bi ugrozila makroekonomska stabilnost i opstanak preduzeća.
„Mislim da je u ovom trenutku jedan od najvećih problema očuvanje dostignutog nivoa zaposlenosti, posebno zaposlenosti za platu u manje razvijenim regionima i u radno-intenzivnim granama privrede“, ističe profesor Mihail Arandarenko.
Konkretne mere: Ugovori na određeno, topli obrok i četvorodnevna sedmica
Program predviđa da se nakon 12 meseci rada zaključuje ugovor na neodređeno, kao i širenje prava na radnike angažovane preko omladinskih zadruga i na privremenim poslovima. Posebnu pažnju privlače obavezne naknade za topli obrok i regres, čije bi uvođenje, prema mišljenju Ranke Savić iz ASNS-a i prof. Arandarenka, moralo da bude praćeno značajnim poreskim rasterećenjem nižih zarada i uvođenjem olakšica za mala i srednja preduzeća kako se trošak ne bi prelio isključivo na poslodavce. Što se tiče četvorodnevne radne nedelje od 32 sata uz istu zaradu, stručnjaci ocenjuju da je ona u potpunosti ostvariva i pozitivna ukoliko ostane na principu dobrovoljnosti za sektore visoke produktivnosti.




Dodaj komentar