Klaus Šenk Graf fon Štaufenberg bio je jedan od najpoznatijih pripadnika nemačkog otpora protiv nacističkog režima. Kao oficir Vermahta, 20. jula 1944. godine predvodio je pokušaj atentata na Adolfa Hitlera i državni udar poznat pod nazivom operacija “Valkira”. Iako je bomba eksplodirala, Hitler je preživeo, a zavera je ubrzo ugušena. Štaufenberg je iste noći streljan u Berlinu.
Rođen je 15. novembra 1907. godine u Jetingenu, u Bavarskoj, u staroj švapskoj plemićkoj porodici. Njegov životni put od oficira koji je služio nacističkoj Nemačkoj do jednog od glavnih organizatora zavere protiv Hitlera ostao je jedan od najpoznatijih primera otpora unutar nemačke vojne elite.
Od plemićke porodice do oficirske karijere
Štaufenberg je odrastao u zamku u Lautlingenu, sa braćom Bertholdom i Aleksandrom. Poticao je iz konzervativne katoličke porodice, a od mladosti je pokazivao interesovanje za književnost, muziku i jahanje. Na njegovo intelektualno formiranje uticao je i pesnik Stefan George.
Foto: Wikipedia
Vojnu karijeru započeo je 1926. godine, kada se pridružio Rajhsveru, prethodniku Vermahta. Završio je vojno obrazovanje u Berlinu i 1930. dobio čin potporučnika. Godine 1933. oženio se Ninom fon Lerhenfeld, sa kojom je imao četvoro dece.
U početku je podržavao pojedine ciljeve nacističkog pokreta, posebno ideju obnove nemačke moći nakon Prvog svetskog rata i Versajskog sporazuma. Učestvovao je u vojnim operacijama u Sudetima 1938. i Poljskoj 1939. godine. Vremenom se, međutim, sve više udaljavao od Hitlerovog režima, između ostalog i zbog njegovih zločina i progona.
Ratna iskustva i odluka da se suprotstavi Hitleru
Tokom Drugog svetskog rata Štaufenberg je služio u Francuskoj, a potom i na Istočnom frontu. Ratna iskustva i saznanja o zločinima nacističkog režima dodatno su uticali na njegovo protivljenje Hitleru.
Godine 1942. prebačen je u Severnu Afriku, gde je 7. aprila 1943. teško ranjen u borbama kod Tunisa. Izgubio je levo oko, desnu šaku i dva prsta na levoj ruci. Nakon oporavka vratio se u Nemačku i uključio u krug vojnih i civilnih zaverenika koji su planirali uklanjanje Hitlera sa vlasti.
Foto: Wikipedia / Bundesarchiv
Povezao se sa generalom Henigom fon Treskovom, Fridrihom Olbrihtom i drugim protivnicima nacističkog režima. Uveren da Hitler vodi Nemačku u propast, Štaufenberg je postao jedan od ključnih organizatora plana za državni udar.
Operacija “Valkira”: Bomba u Hitlerovom štabu
Plan zaverenika zasnivao se na preuređenoj operaciji “Valkira”, prvobitno osmišljenoj kao plan za očuvanje reda u slučaju unutrašnjih nemira. Oni su nameravali da je iskoriste za preuzimanje vlasti, razoružavanje SS-a i hapšenje vodećih nacističkih funkcionera nakon Hitlerove smrti.
Kao načelnik štaba Zamenjske vojske, Štaufenberg je imao pristup Hitlerovim sastancima. Dana 20. jula 1944. odleteo je u Hitlerov glavni štab, poznat kao Vučja jazbina, u Istočnoj Pruskoj.
Sa sobom je poneo aktovku sa eksplozivom. Tokom sastanka, oko 12.42, ostavio ju je ispod masivnog hrastovog stola, u blizini Hitlera, a zatim napustio prostoriju pod izgovorom da mora da obavi telefonski razgovor.
Foto: Wikipedia / Bundesarchiv
Bomba je eksplodirala, ali Hitler je preživeo. Masivna konstrukcija stola ublažila je udar, a prostorija je imala otvorene prozore. U eksploziji su poginule četiri osobe, dok je više prisutnih povređeno.
Pokušaj državnog udara u Berlinu i neuspeh zavere
Dok je Štaufenberg napuštao Hitlerov štab i vraćao se u Berlin, zaverenici su pokrenuli operaciju “Valkira”. Jedinice Zamenjske vojske dobile su naređenja da preuzmu kontrolu nad ključnim institucijama i uhapse pripadnike SS-a i Gestapoa.
Međutim, informacije o eksploziji i Hitlerovom preživljavanju stizale su sporo i izazvale su zabunu među zaverenicima. Deo oficira oklevao je da podrži puč, a nacistički funkcioneri uspeli su da zadrže kontrolu nad ključnim komunikacijama i vojnim jedinicama.
Kada je potvrđeno da je Hitler živ, pokušaj državnog udara je propao. Štaufenberg, Olbriht i drugi zaverenici uhapšeni su u berlinskom vojnom kompleksu Bendlerblok.
U noći između 20. i 21. jula 1944. general Fridrih From naredio je njihovo pogubljenje. Štaufenberg, Olbriht, Albreht Mertz fon Kvirnhajm i Verner fon Hefte streljani su u dvorištu Bendlerbloka. Prema svedočenjima, Štaufenbergove poslednje reči bile su: “Živela naša sveta Nemačka!”
Odmazda nacističkog režima i nasleđe zavere
Nakon neuspelog atentata usledio je talas represije. Gestapo je uhapsio hiljade ljudi osumnjičenih za učešće u zaveri ili povezanost sa zaverenicima. Oko 5.000 ljudi pogubljeno je ili umrlo usled represije povezane sa pokušajem atentata.
Nacističke vlasti primenile su i princip kolektivne odgovornosti, poznat kao Sippenhaft. Štaufenbergova supruga Nina i njihova deca bili su pritvoreni, dok je njegov brat Berthold, koji je takođe učestvovao u zaveri, pogubljen u zatvoru Plencenze u Berlinu.
Posle rata, Štaufenberg je postao jedan od simbola nemačkog otpora nacizmu. U Nemačkoj se 20. jul obeležava kao dan sećanja na pripadnike otpora, a kompleks Bendlerblok danas je mesto u kojem se nalazi Memorijalni centar nemačkog otpora.
Njegova priča dobila je dodatnu pažnju i kroz film “Operacija Valkira” iz 2008. godine, u kojem ga je igrao Tom Kruz.
Atentat nije uspeo da zaustavi Hitlera niti da okonča rat, ali je pokazao da je i unutar nemačke vojske postojao organizovan otpor nacističkom režimu. Štaufenberg je ostao upamćen kao jedan od njegovih najpoznatijih predstavnika.




Dodaj komentar