
Tokom nedavnih mirovnih pregovora održanih uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, ruski predsednik Vladimir Putin izneo je zahteve koji neodoljivo podsećaju na ultimatume iz 2021. godine, tražeći drastično ograničavanje prisustva stranih trupa i naoružanja u zemljama NATO-a koje su se pridružile Alijansi nakon 1997. godine!
Obnova radikalnih zahteva i pregovori u Abu Dabiju i Moskvi
Prema pisanju „Vašington posta“, koji se poziva na uvid u pregovaračke tačke, Moskva je tokom posredovanja američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera obnovila zahteve usmerene na promenu bezbednosne arhitekture Evrope. Ovi uslovi podrazumevaju da države poput Poljske, Mađarske, Češke i tri baltičke republike više ne bi mogle da drže strane vojnike ili naoružanje na svojoj teritoriji. Iako je Bela kuća ponudila niz ekonomskih pogodnosti i blaži diplomatski ton, izveštaji pokazuju da američki posrednici nakon skoro dve godine pregovora nisu uspeli da ubede Kremlj da odustane od svojih ključnih strateških ciljeva, koji su svojevremeno prethodili izbijanju sukoba u Ukrajini.
„Suštinski je reč o ultimatumima Kremlja NATO-u i SAD-u s kraja 2021. i početka 2022, odnosno neposredno pred početak ruskih napada na Ukrajinu“, ističe se u analizama uglednog američkog lista.
Reakcije Kijeva i stavovi o bezbednosnim garancijama
Dok se diplomatske aktivnosti nastavljaju uz najavu da će u budućim razgovorima učestvovati i evropske zemlje, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ponovio je da Kijev neće pristati na ustupanje teritorija. Zelenski naglašava da se sa međunarodnim partnerima pregovara o sveobuhvatnom paketu bezbednosnih garancija, koji uključuje zaštitu i podršku evroatlantskih integracija, održavanje snažne vojske sa dovoljnim kapacitetima, kao i finansijska sredstva za oporavak i obnovu zemlje, čime se politička kriza i dalje održava na samom ključu rešenja.




Dodaj komentar