Foto: Printscreen/youtube/Domaći Kuhar
Kiseli kupus je jedna od neizostavnih zimskih namirnica u mnogim kućama. Jedni ga kupuju na pijaci, drugi ga sami spremaju po receptima koji se prenose s generacije na generaciju. Ipak, tokom kiseljenja i čuvanja zna da se pojavi jedna neobična promena koja često brine domaćice: beli premaz na površini salamure.
Taj premaz ne znači obavezno da se kupus pokvario, ali morate znati da razlikujete površinske kvasce od plesni. Neke promene su očekivane tokom fermentacije, dok druge pokazuju da kiseli kupus više nije bezbedan za jelo.
Nije svaki beli sloj znak da je kupus propao
Dok traje fermentacija, na površini salamure može da se stvori tanak sloj površinskih kvasaca, poznatih i kao Kamov kvasac. Ova pojava nije retka kod fermentisanog povrća, pa ni kod kiselog kupusa.
Prema preporukama Univerziteta u Ilinoisu, površinski kvasci najčešće izgledaju kao tanak, ravan i beo film. Za razliku od buđi, ovaj sloj nije pahuljast i ne javlja se u odvojenim, okruglim grudvicama.
Ipak, bela boja sama po sebi nije dovoljna da se sigurno odredi o kakvom premazu je reč. Ima i vrsta buđi koje su bele, pa obratite pažnju na izgled premaza, miris i teksturu kupusa.
Miris je često prvi trag. Zdrav kupus u buretu miriše kiselo i oštro, onako kako ga pamtite iz detinjstva. Ako se taj miris promeni, a uz to se promeni i tekstura listova, to je razlog da pažljivije pogledate šta pliva na vrhu.
Kada je kiseli kupus za bacanje?
Ako vidite pahuljaste naslage na površini, izdignute grudvice ili boju koja prelazi u zelenu, plavu, smeđu ili crnu, verovatno se razvila buđ.
Tada se preporučuje da bacite celu seriju zahvaćenog fermentisanog povrća, a ne samo deo na kom se buđ vidi. Prema smernicama Univerziteta u Kaliforniji, potvrđena buđ na fermentisanom povrću znači da fermentacija nije uspela.
Problem je što vidljive promene ne moraju da pokažu koliko se kontaminacija zapravo proširila. Zato skidanje gornjeg sloja nije pouzdan način da ostatak kupusa postane bezbedan za jelo.
Kako da sprečite neželjene naslage u buretu
Jedno od najvažnijih pravila kod kiseljenja kupusa glasi: povrće mora sve vreme da bude potpuno potopljeno u salamuri. Delovi koji vire iz tečnosti dolaze u dodir sa vazduhom, a to povećava šansu da se razviju neželjeni mikroorganizmi.
Zato se pri kiseljenju koriste odgovarajući tegovi ili drugi pribor za kiseljenje namenjen dodiru sa hranom, koji drže kupus ispod površine salamure. Posuda mora biti čista, a njeno zatvaranje prilagođeno fermentaciji, tako da gasovi koji nastaju tokom procesa mogu bezbedno da izađu.
Bitna je i tačna količina soli. Kad je ima premalo, razvoj poželjnih mikroorganizama može da se poremeti, a previše soli može da uspori ili oteža fermentaciju. Zato se najbolje držite proverenog recepta i ne menjajte proporcije sastojaka napamet.
(Espreso/krstarica)




Dodaj komentar