Na severu Sibira, daleko od velikih ruskih gradova i duboko unutar Arktičkog kruga, nalazi se Noriljsk – mesto u kojem su sneg, led i temperature duboko ispod nule deo svakodnevice. Okružen nepreglednom tundrom, ovaj industrijski grad izgleda kao prizor iz nekog postapokaliptičnog filma: visoke stambene zgrade, dimnjaci koji se uzdižu iznad snežnog pokrivača i ulice koje tokom zime često nestaju pod ogromnim nanosima snega, pa nije bez razloga proglašen najdepresivnijim gradom na svetu.
Noriljsk pripada Krasnojarskom kraju, na poluostrvu Tajmir, a od Moskve ga deli oko 3.000 kilometara. Iako se nalazi na približno 300 kilometara severno od Severnog polarnika, njegov položaj nije jedina neobičnost. Sa oko 176.000 stanovnika, smatra se drugim najnaseljenijim gradom na svetu severno od Arktičkog kruga, odmah posle Murmanska, ali i najsevernijim gradom sa više od 150.000 stanovnika.
Pogledajte u galeriji kako izgleda Noriljsk:
Zima koja traje mesecima
Život u Noriljsku nije za one koji teško podnose hladnoću. Prema podacima objavljenim u naučnoj studiji o industrijskom području ovog grada, prosečna januarska temperatura iznosi oko minus 27 stepeni, dok se sneg zadržava između sedam i devet meseci godišnje. Negativne temperature beleže se približno 240 dana u godini.
Posebnu dimenziju svakodnevici daje položaj unutar Arktičkog kruga. Noriljsk ima i polarnu noć i polarni dan. Tokom prvog perioda Sunce ne izlazi iznad horizonta, dok tokom drugog ne zalazi. Polarna noć traje od kraja novembra do sredine januara, a polarni dan od druge polovine maja do kraja jula.
Kako izgleda život u takvim uslovima nedavno je na Instagramu pokazala i jedna stanovnica Noriljska, Nataša. Njen snimak snežnih ulica privukao je pažnju korisnika društvenih mreža, a mnogi nisu krili oduševljenje prizorima grada prekrivenog belim pokrivačem.
“Koliko god da ne volim leto, toliko volim zimu i sneg. Voleo bih da mogu da živim na ovakvom mestu, okružen snegom, tokom cele godine”, napisao je jedan od korisnika.
Grad podignut na večitom ledu
Noriljsk je neobičan i zbog tla na kojem je izgrađen. Nalazi se u oblasti permafrosta, odnosno zemljišta koje ostaje zamrznuto tokom najmanje dve uzastopne godine, a u ovom regionu slojevi večito smrznutog tla mogu biti debeli i više stotina metara.
Zbog toga je gradnja predstavljala veliki inženjerski izazov. Klasični temelji nisu bili odgovarajuće rešenje, pa su razvijene posebne metode izgradnje na šipovima, kojima se zgrade podižu iznad tla kako bi se smanjio prenos toplote i sačuvala stabilnost smrznute podloge. Noriljsk je bio jedno od prvih mesta u Rusiji u kojem je ova tehnika primenjena u velikim razmerama.
Ipak, ni takva rešenja nisu trajna garancija. Porast temperature vazduha utiče na zagrevanje permafrosta, što može da ugrozi temelje i stabilnost objekata. Zbog toga se u gradu sprovodi posebno praćenje stanja tla i građevinske infrastrukture.
Noriljsk Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia
Mračna prošlost iza industrijskog razvoja
Iza današnjeg izgleda Noriljska krije se i teška istorija. Grad je počeo da se razvija tridesetih godina prošlog veka, kada je Sovjetski Savez odlučio da iskoristi ogromna nalazišta nikla, bakra i drugih metala u ovom delu Sibira.
Izgradnja rudnika i industrijskih postrojenja počela je 1935. godine, a veliki deo posla obavljali su zatvorenici logorskog sistema Gulag, zatočeni u logoru Noriljlag. Hiljade ljudi bile su primorane da rade u izuzetno teškim uslovima, na temperaturama koje su često bile opasne po život. Noriljsk je zvanično dobio status grada 1953. godine, dok je logor zatvoren 1956.
Klikom na link saznajte zašto je Fioletovo najčudnije selo na svetu.
Danas je industrija i dalje okosnica njegovog postojanja. Noriljsk je jedan od najvažnijih svetskih centara za proizvodnju nikla,bakra, platine i paladijuma, a kompanija Nornikel predstavlja ključnog privrednog igrača u ovom regionu.
Međutim, industrijsko bogatstvo ima i svoju cenu. Topljenje rude i proizvodnja metala decenijama su ostavljali ozbiljne posledice po životnu sredinu. NASA je u svojim istraživanjima zabeležila velika zagađenja vazduha sumpor-dioksidom, kao i oštećenja vegetacije u okolini grada. Satelitski snimci pokazuju koliko su industrijska postrojenja promenila izgled okolnog pejzaža.
Noriljsk Foto: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia
Do Noriljska se ne stiže lako
Još jedna posebnost ovog grada jeste njegova izolovanost. Noriljsk nema drumski ni putnički železnički pristup ostatku Rusije. Najčešći način dolaska je avionom, dok se teret transportuje i preko reke Jenisej, odnosno luke Dudinka, kao i Severnim morskim putem.
Dudinka je posebno važna jer povezuje industrijski region sa rečnim i pomorskim transportnim pravcima. Ipak, takva povezanost ne znači da je putovanje jednostavno: vremenski uslovi, udaljenost i sezonske mogućnosti plovidbe predstavljaju ozbiljna ograničenja.
Ni poseta nije nešto što se može organizovati kao običan turistički izlet. Noriljsk se nalazi na području sa posebnim režimom pristupa, pa je stranim državljanima za ulazak potrebna prethodna dozvola.
Uprkos svemu, ovaj grad nastavlja da privlači pažnju ljudi širom sveta. Njegova monumentalna arhitektura, industrijski horizont, beskrajna tundra i ekstremni prirodni uslovi čine ga jednim od najneobičnijih urbanih prostora na planeti. Noriljsk je istovremeno simbol ljudske upornosti, industrijske moći i surovosti života na krajnjem severu.




Dodaj komentar