Grip, Foto: Ruslan Huzau / Alamy / Profimedia
Grip je veoma zarazan i lako se širi sa osobe na osobu, posebno u bliskom kontaktu sa osobom koja je zaražena. Vakcina protiv gripa i dobra higijena mogu sprečiti ozbiljne bolesti i zaštititi ranjive ljude, a ona podrazumeva pre svega i određenu socijalnu distancu, odnosno udaljenost od već zaraženih osoba.
Grip se javlja iznenada: Način prenosa, simptomi i najefikasnija prevencija
Koliko grip zaista može da bude opasan: Nimalo bezazlen virus napada pluća, slabi srčani mišić, dovodi do upale mozga, čak i sepse – sve što treba znati o njemu
Grip je veoma zarazan i može se brzo širiti vazduhom i na površinama. Boravak u blizini osobe koja ima grip povećava šanse za zarazu, a to je pogotovo brzo na mestima sa puno ljudi poput škola, kancelarija, kruzera i javnog prevoza.
Osoba obolela od gripa ispušta sitne kapljice u vazduh kada kašlje, kija ili govori, a one mogu da dospeju u oči, nos ili usta druge osobe, šireći virus.
Udaljenost na kojoj se najlakše prenosi grip
Šanse da neko dobije grip značajno se povećavaju u blizini već zaražene osobe, tačnije u krugu od 90 centimetara.
Virus gripa može da preživi i na površinama poput kvaka, radnih površina i telefona i to 24 do 48 sati. S obzirom na to svako može da zarazi ako dodirne ove površine, a zatim dodirne lice, posebno nos, usta ili oči.
Kada su oboleli najzarazniji
Obolele osobe su najzaraznije tokom prva tri dana od pojave simptoma. Međutim, grip može da se širi i pre nego što simptomi počnu, počev od dana pre nego što se pojave simptomi.
Grip može da se širi 5 do 7 dana nakon pojave simptoma, čak i ako se obolela osoba oseća bolje.
Mala deca, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom mogu biti zarazne 10 dana ili duže.
Simptomi gripa
Simptomi gripa su slični prehladi, ali su obično intenzivniji. Razvijaju se brzo a među njima su:
bolovi u telu,
drhtavica,
kašalj,
visoka telesna temperatura od 37,8 do 40 stepeni kod odraslih ili 37,8 stepen kod dece,
curenje iz nosa ili začepljen nos,
bol u grlu,
uznemireni stomak.
Zašto su neki ljudi skloniji obolevanju od gripa
Starost značajno utiče na rizik od komplikacija gripa. Deca mlađa od 5 godina, posebno ona mlađa od 6 meseci, i odrasli stariji od 65 godina su izloženi većem riziku zbog slabijeg imunog sistema.
Trudnice i osobe sa slabim imunološkim sistemom imaju veći rizik od gripa. To uključuje ljude sa stanjima poput astme, dijabetesa, srčanih oboljenja, HIV/SIDE ili teške gojaznosti.
Ljudi koji primaju hemoterapiju ili uzimaju imunosupresore (lekove protiv odbacivanja) nakon transplantacije organa takođe imaju slabiji imuni sistem, što otežava borbu protiv virusa poput gripa.
U riziku su i zdravstveni radnici zbog čestog kontakta sa obolelima.
Lečenje gripa
Ko ima grip treba da ostane kod kuće i izbegava kontakt sa drugima dok ne bude bez temperature 24 sata bez lekova.
Treba pokrivati usta i nos kada kašlje ili kija, i često da pere ruke. Izbegavati dodirivanje lica, posebno neopranim rukama.
Pošto virus gripa može da preživi na površinama 24 do 48 sati, redovno čišćenje i dezinfekcija su važni.
U bliskom kontaktu sa drugima, poželjno je nošenje maske.
Kada treba posetiti lekara
Kod većine zdravih ljudi, grip prolazi sam od sebe u roku od nedelju dana.
Lečenje blagih simptoma uključuje uzimanje lekova poput Tilenola (acetaminofen) za snižavanje temperature, pijenje puno tečnosti, odmor i ostanak kod kuće i van škole ili na poslu dok temperatura ne prođe najmanje 24 sata.
Kod lekara treba otići temperatura traje duže od tri dana, simptomi se ne poboljšavaju, postoje znaci dehidracije ili visok rizik od teškog oboljenja od gripa.
Hitnoj pomoći se treba obratiti ako se pojave:
plave ili sive usne ili lice
bol ili pritisak u grudima
zbunjenost
teškoće sa disanjem
nesvestica
temperatura iznad 40 stepeni
teška dehidracija, čiji znaci mogu biti malo ili nikakvo stvaranje urina
jaka vrtoglavica ili slabost
Bonus video:
(Espreso)




Dodaj komentar