
Stanje u državnoj kasi i režim fiksnog deviznog kursa predstavljaju najteže izazove sa kojima će se suočiti nova Vlada Srbije, upozorio je profesor ekonomije Đorđe Đukić, istakavši da je spoljni dug premašio 54 milijarde evra i da zemlju izvesno čeka period privremenog finansiranja.
Privid stabilnosti, fiksni kurs i skok spoljnog duga
U intervjuu za nedeljnik Vreme, penzionisani profesor Ekonomskog fakulteta i stručnjak za monetarnu politiku Đorđe Đukić ocenio je da je prethodna vlast politikom fiksnog kursa suzila manevarski prostor novoj izvršnoj vlasti. Prema njegovim rečima, kurs je održavan prodajom preduzeća i banaka, kao i masovnim zaduživanjem u inostranstvu, čime je stvoren privid stabilnosti i veštački precenjen nominalni BDP u evrima. Đukić naglašava da je tržište takvu politiku ogolilo kroz znatno veći rast cena osnovnih proizvoda u odnosu na susedne zemlje, dok je ukupan spoljni dug javnog i privatnog sektora porastao za više od 90 odsto od 2020. godine i premašio 54 milijarde evra.
„Kada imate tako veliki priliv deviza, stvara se privid stabilnosti. Time smo ušli u začarani krug – prezaduženo stanovništvo, prezadužena preduzeća i prezadužena država“, ukazao je Đukić.
Privremeno finansiranje i nužnost aranžmana sa MMF-om
Govoreći o prvim koracima nakon konstituisanja Skupštine i izbora nove vlade, profesor Đukić ocenjuje da je privremeno finansiranje neminovno dok se temeljno ne pripremi novi državni budžet. On smatra da bi Srbija u najkraćem roku trebalo da zaključi obavezujući finansijski aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom i da preostale resurse podredi urednom izmirivanju obaveza prema stranim poveriocima, uz oštru kritiku na račun ekonomista koji su godinama ćutali na dosadašnju ekonomsku politiku.




Dodaj komentar