Sonja Pernjaković |
- Krsna slava je poseban porodični praznik, a slavski kolač je centralni simbol zajedništva i vere.
- Voditeljka Marija Veljković prvi put je sama umesila slavski kolač, oduševivši pratioce rezultatom i kreativnošću.
Sezona slava je u toku a porodična okupljanja povodom krsne slave nose u sebi posebnu toplinu, a slavski kolač oduvek predstavlja središnji deo svečane trpeze, simbolišući veru, blagostanje i neraskidivo zajedništvo. Iako priprema ovog tradicionalnog hleba mnogima deluje kao poduhvat rezervisan isključivo za iskusne domaćice, voditeljka Marija Veljković dokazala je da se uz malo volje, strpljenja i iskrene ljubavi može stvoriti pravo malo kulinarsko umetničko delo.
Sa svojim pratiocima Marija Veljković nedavno je podelila pripremu slavskog kolača koji je umesila sasvim sama, i to po prvi put, a konačan rezultat privukao je veliku pažnju i oduševljenje.
Posebnu lepotu čitavom procesu dalo je prisustvo njene najmlađe ćerke Neve, koja joj je svesrdno pomagala oko mešenja i oblikovanja detalja. Tako se kuhinjski sto pretvorio u mesto stvaranja dragocenih uspomena, gde se kroz igru i brašnjave prste tradicija prirodno prenosi sa majke na dete.
Na kolaču su se našli pažljivo izvajani motivi poput krsta kao verskog simbola, grožđa koje asocira na vinovu lozu i hrišćansko nasleđe, te klasova pšenice koji prizivaju plodnost, zdravlje i život.
Za pripremu osnovnog testa potrebni su sasvim jednostavni sastojci:
Jedan kilogram mekog brašna, jedna kocka svežeg kvasca, pola litra mlake vode, 100 mililitara ulja, dve kašike šećera i dve kašičice soli. Za izradu tradicionalnih belih ukrasa priprema se posebna, čvršća smesa od 100 grama brašna, 100 grama soli i sasvim malo vode po potrebi.
Postupak započinje aktiviranjem kvasca, tako što se kocka izmrvi u manju činiju, prelije sa malo mlake vode, pa sjedini sa šećerom i solju. Smesa se dobro promeša i ostavi nekoliko minuta na toplom kako bi kvasac nadošao i lepo zapenio. Potom se u veću posudu za mešenje ulije preostala mlaka voda, doda se ulje i pripremljeni nadošli kvasac, pa se postepenim dodavanjem brašna zamesi glatko, elastično i mekano testo.
Umešeno testo prekriva se čistom kuhinjskom krpom i ostavlja na toplom mestu između 30 i 45 minuta, odnosno dok ne udvostruči svoju početnu zapreminu. Kada naraste, testo se izruči na pobrašnjenu radnu površinu i blago premesi rukama. Jedan manji deo testa se odmah odvoji za pletenice i trake, dok se veći deo oblikuje u pravilnu loptu i položi u prethodno podmazan dublji kalup ili posudu za pečenje.
Od odvojenog dela testa potom se ispletu pletenice i trake kojima se ukrase ivice hleba i formira prepoznatljivi krst preko same sredine. Za izradu sitnih figura i simbola, brašno, so i malo vode zamese se u čvrstu smesu pogodnu za precizno vajanje. Od tog testa prave se grozdovi, cvetići, klasovi pšenice i drugi motivi, koji se potom pomoću svega nekoliko kapi obične vode pažljivo pričvrste za površinu slavskog kolača.
Tako ukrašen kolač ostavi se da odstoji još petnaestak minuta pre ulaska u rernu. Peče se u rerni prethodno zagrejanoj na 200 stepeni, okvirno 40 do 45 minuta, sve dok ne poprimi lepu, prepoznatljivu zlatnorumenu boju. Čim se izvadi iz pećnice, po želji se može sasvim blago premazati tankim slojem ulja kako bi kora dobila svečani, blistavi sjaj.
Na kraju, ovaj primer lepo pokazuje da priprema slavskog kolača nije puko praćenje recepta niti takmičenje u savršenstvu, već pre svega čin posvećenosti i topline.
Kada se u testo utka dobra volja i ljubav, svaki kolač postaje jedinstven ukras praznika i trajna porodična uspomena.
Obrazi, usne, kapci… Marija Veljković ne liči na sebe – svi ukazuju na plastične operacije (FOTO)




Dodaj komentar