Razlike između Balkana i ostatka Evrope često se pominju, ali tek kada se čovek preseli u drugu sredinu, postaje jasno koliko su te razlike duboke. Ono što je na Balkanu prirodno i očekivano, u nordijskim zemljama može izgledati hladno, rezervisano ili čak nepristojno i obrnuto.
Upravo tim kontrastima bavi se devojka sa Balkana koja se na TikToku predstavlja kao Tansu. Živeći u Danskoj, ona kroz kratke video-zapise opisuje svakodnevni život u Skandinaviji i upoređuje ga sa balkanskim mentalitetom. Posebnu pažnju izazvao je njen video u kojem nabraja deset navika Skandinavaca koje bi, kako kaže, “poslale Balkanca u komu”.
Porodica bez “mama i tata”
Prema njenim rečima, kulturni šok počinje već u okviru porodice. U Danskoj, deca se često roditeljima ne obraćaju sa “mama” i “tata”, već ih oslovljavaju ličnim imenom.
“Bukvalno kažu Piter ili Ana. Ne mogu”, kaže ona, vidno zatečena takvim odnosom.
Druženja se zakazuju kao poslovni sastanci
Jedna od stvari koja joj je posebno zapala za oko jeste potpuni izostanak spontanosti u svakodnevnim susretima.
“Kod njih je to kao sastanak u firmi – poziv, obeležavanje u kalendaru, lokacija, vreme početka i završetka”, objašnjava Tansu, dodajući da neplanirana druženja, kakva su uobičajena na Balkanu, u Danskoj gotovo da ne postoje.
Računi se dele do poslednje krune
Još jedan detalj koji ju je iznenadio jeste striktno deljenje troškova, čak i kada je u pitanju obična kafa.
“Ko te je povredio da moraš da mi vraćaš kafu?”, pita se uz smeh.
Večera u šest i kraj dana
Razlike se vide i u odnosu prema hrani i organizaciji dana. Prema njenim rečima, večera u Danskoj završava se najkasnije oko šest popodne i to je, u većini slučajeva, poslednji obrok u danu.
Nenajavljeni gosti nisu dobrodošli
Balkanka o životu u Danskoj Foto: Printscreen/TikTok/tansu.kj.h
Odlazak u goste u Skandinaviji podrazumeva jasna pravila. Nenajavljeni dolazak nije opcija – poseta se mora dogovoriti unapred, često i nedelju dana ranije.
“Ne možeš samo da baneš. Oni ti tačno kažu kada su slobodni”, kaže Tansu.
Poverenje u sistem koje zbunjuje Balkance
Ono što joj je posebno neobično jeste visok nivo poverenja koji Skandinavci imaju prema državi i institucijama.
“Stvarno mnogo veruju sistemu i svojoj vladi. Ne mogu da se povežem s tim”, priznaje iskreno.
Male svadbe i bez drame
Razlike su vidljive i kada su u pitanju proslave. U Danskoj se svadba sa pedesetak gostiju smatra velikim događajem, dok bi se na Balkanu takva proslava doživela kao skromna.
“Ne mogu da se poistovetim. Mi smo imali sto ljudi i to je bila mala svadba po balkanskim standardima”, kaže ona.
Dodaje i da Skandinavci ne vole dramatizovanje – priče su kratke, jasne i bez preterivanja.
“Samo kažu kako jeste. Neverovatno. Kako misliš da mi nećeš 45 minuta pričati jednu priču?”, ironično primećuje.
Lični prostor kao svetinja
Na kraju, Tansu ističe da su rasprave u Danskoj smirene i racionalne, bez povišenih tonova i emotivnih ispada, gotovo “kao TED govor”. Posebno naglašava koliko se poštuje lični prostor.
Balkanka o životu u Danskoj Foto: Printscreen/TikTok/tansu.kj.h
“Lični prostor štite kao nacionalno blago. Nema grljenja, nema ljubljenja. Ljubljenja? Ne. Ona distanca od dva metra tokom kovida? To je za njih značilo da su ljudi samo metar bliže nego inače, jer je između tebe i sledećeg Danca bar tri metra. Lude stvari”, objašnjava ona i zaključuje: “Sve to zajedno zaista bi poslalo jednog Balkanca u komu”.
Reakcije Balkanca: “Previše sam Srbin za ovo”
U komentarima ispod videa javili su se brojni ljudi sa Balkana, deleći svoja iskustva i reakcije.
“Skandinavska kultura mi deluje kao nezačinjena piletina – hranljivo, ali bez ukusa”, “Previše sam Srbin za ovo”, “Preselila sam se u Švajcarsku, pozvali su me na večeru, a onda su mi posle jela tražili da platim – ostala sam u šoku”, “Da na svadbu zovem samo 50 ljudi? Juče”.
Pogledajte video: Ovi ljudi u Americi čuvaju srpsku baštinu




Dodaj komentar