Nekad smatrana najvećom filmskom večeri u godini, dodela Oskara suočava se sa sve glasnijim pozivima na ukidanje nakon što je i poslednja ceremonija, održana prošle nedelje, razočarala gledaoce svojom predvidljivošću.
U večeri bez posebnih uzbuđenja, nagrade su između ostalih odneli Džesi Bakli, Majkl B. Džordan, Ejmi Medigan i Šon Pen, koji se nije ni pojavio na dodeli. Zbog pada gledanosti, optužbi za nepravedno glasanje, te starosnu i polnu diskriminaciju, budućnost najpoznatije filmske nagrade postala je upitna, piše Daily Mail.
Gledanost u padu i dosadna ceremonija
Dodela Oskara od 2020. godine ne uspeva da privuče više od 20 miliona gledalaca, što je značajan pad u odnosu na prethodne decenije, kada je ta brojka bila lako dostižna.
U pokušaju da vrate publiku, organizatori su najavili da će se prenos od 2029. preseliti na Jutjub, čime se završava 50-godišnja saradnja s televizijskom kućom ABC. Novo partnerstvo, kako tvrde, “omogućiće proširenje pristupa radu Akademije najvećoj mogućoj svetskoj publici”.
Međutim, mnogi smatraju da će za spas nagrade biti potrebna temeljna promena pristupa. Gledaoci su tokom prenosa na društvenim mrežama izražavali nezadovoljstvo.
“Jednostavno ukinite Oskare. Koga je uopšte briga?”, “Jesam li ja jedini ili su Oskari ove godine izuzetno dosadni?”, “Kako uopšte gledate ovo? Upalio sam na dva minuta i bilo je tako dosadno, gomila starih muškaraca za koje nikad nisam čuo”, “Ova ceremonija je tako predvidiva, pobednici su isti kao na BAFTA-i ili SAG nagradama”, samo su neki od komentara.
U galeriji pogledajte kako su nominovani reagovali na proglašenje dobitnika Oskara:
Starosna i polna diskriminacija?
Iako je veče ocenjeno predvidivim, jedan ishod je iznenadio mnoge. Timoti Šalame, koji je dugo smatran favoritom za svog prvog Oskara za ulogu u filmu “Marty Supreme”, na kraju je izgubio od Majkla B. Džordana.
Nagađa se da su Šalameovi kontroverzni komentari o tome kako “nikoga nije briga” za balet i operu uticali na ishod, ali upućeni tvrde da 30-godišnji glumac ionako ne bi pobedio zbog svojih godina.
U galeriji pogledajte kako je TImoti Šalame izgledao na dodeli Oskara 2026:
Statistike pokazuju da Akademija retko nagrađuje mlađe muške glumce. U 97 godina dodele, prosečno starosno doba dobitnika Oskara za najboljeg glumca je 44 godine, dok je prosečno starosno doba najbolje glumice osam godina niža.
Čak i cenjene zvezde poput Leonarda Dikaprija su svog prvog Oskara osvojile tek s 41 godinom, uprkos četirima ranijim nominacijama. Šon Pen je prvu nagradu dobio s 44 godine, a ove godine je osvojio treću za najboljeg sporednog glumca u filmu “Jedna bitka za drugom”.
Stručnjak za nagrade Majkl Šulman veruje da je pristranost prema mlađim glumcima “utemeljena na stereotipima i rodnoj politici ugrađenoj u našu kulturu”. “Uspešne muškarce doživljavamo kao one koji su se probijali i dosegli vrhunac moći u 40-im ili 50-im. Oskar za muške glumce može predstavljati priznanje za celokupni uspon ili jednostavno za staž”, izjavio je za The Telegraph.
Reakcija Demi Mur kad je saznala da nije osvojila Oskara 2025 Foto: Printscreen/ ABC
S druge strane, kod žena važi suprotno. “Postoji pretpostavka da će muškarci imati duže i održivije karijere, pa nema žurbe da im se oda priznanje u dvadesetim. Međutim, u Holivudu, kao i drugde, ženama nije dozvoljena ista putanja”, objašnjava Šulman, nazivajući taj fenomen “mitom o Pepeljugi”.
Kao primer navodi se prošlogodišnji (2025) šok kada je 63-godišnja Demi Mur ostala bez nagrade za ulogu života u filmu “The Substance”, dok je Oskar otišao 26-godišnjoj Majki Medison za film “Anora”.
Majki Medison, dobitnica Oskara 2025 Foto: Frederic J. BROWN / AFP / Profimedia
Kontroverzna pravila o inkluzivnosti
Oskari su poslednjih godina na meti kritika i zbog novih pravila o reprezentaciji i inkluzivnosti, uvedenih 2025. godine. Kako bi se kvalifikovali za najbolji film, filmovi moraju da zadovolje kriterijume u dve od četiri kategorije usmerene na nedovoljno zastupljene grupe, uključujući rasne i etničke manjine, žene, osobe s invaliditetom i LGBTQ+ zajednicu.
Ta pravila su, deo inicijative Aperture 2025 pokrenute nakon kontroverze #OscarsSoWhite, dovela do tvrdnji da su neki glasači odbili da glasaju, a jedan stručnjak je prošle godine izjavio da bi to mogao da bude “kraj” nagrade.
U galeriji pogledajte kako je Majklu B. Džordanu uručen Oskar:
Problematično glasanje i nedolazak zvezda
Dodatni problem predstavlja činjenica da članovi Akademije, koji odlučuju o pobednicima, ne pogledaju uvek sve filmove za koje glasaju. Ove godine uvedeno je pravilo prema kom članovi moraju da potvrde da su pogledali sve nominovane filmove u kategoriji za koju glasaju, ali to nije sprečilo pritužbe.
Jedan glasač je anonimno priznao da nije pogledao ni pola filmova sa spiska jer mu je “vreme predragoceno da bi ga trošio na filmove za koje znam da nikad ne bih glasao”.
Šon Pen i Volodimir Zelenski zajedno tokom sastanka u Ukrajini nakon dodele Oskara Foto: Handout / AFP / Profimedia
“Većina filmova koje sam pogledao bili su osrednji. Oskari su postali prilično nebitni. ‘Anora’? ‘CODA’? ‘Everything Everywhere All At Once’? Usporedite to s filmovima kao što su ‘Kum’, ‘Lorens od Arabije’ ili ‘Paton’. Koja će od ova prva tri filma ljudi gledati za pet godina?”, poručio je glasač, dodajući da će umesto ceremonije radije gledati klasike.
Nezadovoljstvo je izazvao i nedolazak Šona Pena. Nagradu je u njegovo ime preuzeo Kiran Kalkin, našalivši se: “Šon Pen večeras nije mogao da bude ovde, ili nije hteo, pa ću ja preuzeti nagradu”.
Kasnije je otkriveno da je glumac i aktivista propustio ceremoniju zbog posete Ukrajini, ali njegova odsutnost je svejedno naljutila deo publike. Hoće li najnovije promene Akademije uspeti da spasu ugled i budućnost Oskara, ostaje da vidimo.
Video: Kako se Nina Seničar pripremala za dodelu Oskara




Dodaj komentar