Bez obzira na to jeste li roditelj, baka, deka ili bilo ko ko provodi vreme s vrlo malim detetom, velika je verovatnoća da ćete je pitati zna li ona da je vasa mava svatka kvofna. Ali koliko je to zapravo štetno?
Tepanje je ukorenjena navika u mnogim porodicama, a odrasli joj se okreću spontano, iz želje da se približe bebi ili zato što im detetov način govora simpatičan. Ipak, često čujemo da ovakva komunikacija može da ima negativne posledice kada je reč o razvoju govora mališana.
Na kraju krajeva, znamo da deca uče kroz imitaciju i da sve što vide i, u ovom slučaju, čuju postaje model koji usvajaju. Upravo zato smo pitali logopeda dr Nedu Milošević Dedakin, može li tepanje može da uspori razvoj govora i kada ono postaje problem.
Zašto je „baby talk” štetan?
– Kao logoped, često naglašavam da način na koji odrasli govore s detetom direktno utiče na razvoj njegovog govora. „Tepanje” – namerno izmenjen, pojednostavljen ili pogrešan govor prema detetu – nije podsticajan i može da bude faktor rizika za usporen razvoj govorno-jezičkih veština – kaže ona.
– Zašto ga ne preporučujemo? Deca uče govor slušajući i imitirajući odrasle. Ako često čuju pogrešan izgovor, postoji veća verovatnoća da će takve obrasce i usvojiti. Deca imaju sposobnost da prikupljaju jezičke obrasce iz svakog izlaganja govoru. Kvalitet ulaznog modela direktno oblikuje kvalitet razvoja jezika. Takođe može i da “zamaskira” odstupanja u govoru. Roditelji često zadrže tepanje jer im zvuči „slatko”, pa ne primete da dete dugo ostaje na ranijim fazama razvoja, što odlaže upućivanje logopedu.
Složićemo se, ipak, da ponekad jednostavno nije moguće odoleti, naročito tokom igre i maženja. Postoji li uzrast u kojem je tzv. baby talk prihvatljiv?
– Prihvatljiv je samo u najranijem periodu, tokom prvih 3-6 meseci, kada služi za emocionalno povezivanje i uspostavljanje prve komunikacije. Nakon toga, dete već uči govor imitacijom, pa je važno da
odrasli nude jasan i pravilno modelovan govor – ističe dr Milošević Dedakin.
Dakle, postoje situacije kada „tepanje” može da bude korisno, ističe naša sagovornica, ali i tada možemo da vodimo računa o načinu na koji se obraćamo bebama.
– Da, „baby talk” može imati pozitivnu funkciju u emocionalnom
povezivanju, posebno u prvim mesecima života jer dete snažno reaguje na toplinu, ritam i melodiju glasa. Međutim, melodija govora može se formirati i kada se reči izgovaraju pravilno, odnosno ne mora se tepati da bi se prenela emotivna poruka – objašnjava logoped.
Ovakav način obraćanja mališanima, međutim, ne stoji iza poremećaja govora. Kako nam je objasnila dr Milošević Dedakin, „tepanje nije uzrok razvojnih jezičkih poremećaja, apraksije ili drugih poremećaja govora”.
– Ali može da održi loš izgovor odnosno nepravilnu artikulaciju, uspori
prelazak na složeniju fazu jezičkog razvoja i smanji kvalitet jezičkog
inputa – napominje.
Saveti logopeda za zdravu komunikaciju s detetom od prvog dana
Za kraj, zanimalo nam je kako govoriti prilikom obraćanja bebama da bi se podstakao pravilan razvoj govora, a logped ističe nekoliko ključnih preporuka.
- Umesto tepanja – govorite jasno, sporije i pravilno.
- Model treba da bude bogat rečima i gramatički ispravan, ali ne preterano složen. U ranim fazama nije potrebno govoriti u dugačkim rečenicama s velikim brojem reči.
- Umesto toga koristite takozvani prošireni model. Ako dete kaže: „Kuca” odrasli kaže: „Da, kuca laje ili velika kuca laje jako”.
- Ponudite detetu ispravan model kada pogreši. Npr. dete kaže: „Auto tu-tu”, vi možete reći: „Da, vozi auto”.
* Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
BONUS VIDEO
Problem vršnjačkog nasilja
( Tamara Sorak Ranković )





Dodaj komentar