Foto: Wavebreak Media LTD / Wavebreak / Profimedia
Međutim, naučna istraživanja pokazuju da zdravlje može da se poboljša u bilo kojoj životnoj dobi. Na primer, početak redovnog vežbanja nakon 60. godine donosi benefite za mozak, srce i čitav organizam.
Posebno je važno brinuti o zdravlju srca, jer je prosečna starost za prvi srčani udar 65 godina kod muškaraca i 72 kod žena. Lekari naglašavaju da svakodnevne navike mogu da naprave veliku razliku, pa čak i ono što jedemo za doručak.
Zbog toga su kardiolozi upozorili na popularne doručke koji svakodnevno opterećuju srce: kobasice i slaninu.
Prema njihovim rečima, redovno konzumiranje ovih prerađenih mesnih proizvoda negativno utiče na organizam, kako na kratak, tako i na dug rok.
“Ključ je u ravnoteži”
“U kratkom roku, redovno jedenje kobasica ili slanine može da poveća krvni pritisak i nivo holesterola zbog visokog sadržaja natrijuma i zasićenih masti”, objašnjava dr Lars Sondergard za Parade.
Dodaje da se pri tome povećava opterećenje srca i krvnih sudova, što otvara put problemima poput povišenog pritiska i loših vrednosti holesterola, često bez ikakvih simptoma.
Kardiološkinja dr Estel Džin naglašava da takav doručak može da izazove upalu u organizmu i podstakne gojenje, a istovremeno uskraćuje unos važnih nutrijenata iz drugih, zdravijih namirnica.
Dugoročno, upozorava kardiološkinja dr Dženifer Vong, rizici postaju ozbiljniji i uključuju srčani udar, moždani udar, zatajenje bubrega i demenciju.
Kardiolozi savetuju da se konzumacija prerađenog mesa svede na minimum, ali upozoravaju i na druge manje poželjne doručke, poput peciva, mafina i krofni, koji su bogati zasićenim mastima i šećerima.
Umesto toga preporučuju namirnice poput grčkog jogurta, belanaca, svežeg sira, dimljenog lososa, tofua i putera od orašastih plodova.
“Ključ je u ravnoteži. Birati proteine koji pogoduju srcu i kombinovati ih sa voćem, povrćem i celovitim žitaricama može doprineti zdravijem načinu života”, zaključuje dr Sondergard.
Bonus video:
(Espreso/Index.hr)





Dodaj komentar