Nova studija pokazuje da razmak od 18 do 24 meseca između trudnoća značajno smanjuje rizik od prevremenog porođaja i komplikacija kod majke.
Studija objavljena u časopisu “BMC Pregnancy and Childbirth (2025)” donosi sveže uvide u to kako razmak između trudnoća može uticati na rizik od prevremenog porođaja i drugih komplikacija, i za majku i za dete.
Studija je sistematski pregled i meta-analiza podataka iz više prethodnih istraživanja, obuhvatajući stotine hiljada trudnoća širom sveta.
Foto: Shutterstock
Naučnici su analizirali veze između različitih “interpregnancy” intervala (razmaka između prođaja i naredne trudnoće) – od manje od šest meseci do više od pet godina i učestalosti prevremenih porođaja, niske porođajne težine i drugih komplikacija.
Glavni zaključak je jasan – kratki intervali između trudnoća značajno povećavaju rizik od prevremenog porođaja. Bebe začete manje od šest meseci nakon prethodnog porođaja imaju veće šanse da se rode prerano, dok interval od 18 do 24 meseca donosi optimalne rezultate.
Foto: Shutterstock
Za majke, kratki razmak može dovesti do iscrpljenosti, nedostatka esencijalnih hranljivih materija i većeg rizika od komplikacija u trudnoći.
– Ova meta-analiza potvrđuje ono što su ranija istraživanja nagoveštavala, ali sada imamo preciznije brojke i širu geografsku pokrivenost podataka – ističe dr. Emili Karter, jedna od autorki studije.
Kako objašnjava dr Karter: “Interval od oko dve godine između trudnoća daje telu dovoljno vremena da se oporavi, dok istovremeno omogućava optimalan razvoj sledećeg deteta.”
Studija takođe upozorava da predugački razmak, preko pet godina, takođe može nositi rizike. Iako se rizik od prevremenog porođaja smanjuje, povećava se verovatnoća komplikacija kao što su gestacijski dijabetes i hipertenzija tokom trudnoće.
Foto: Shutterstock
Dakle, ni ekstremno kratki ni predugački intervali nisu idealni – balans je ključan.
Za roditelje, ovi nalazi nisu samo statistika. Oni direktno utiču na odluke o planiranju porodice i raspodeli pažnje i resursa među decom.
– Razmak od 18 do 24 meseca omogućava roditeljima da se posvete svakom detetu posebno u ranoj fazi razvoja, što smanjuje rivalstvo među braćom i sestrama i jača emocionalne veze – objašnjava Emili.
Iako studija donosi jasne medicinske preporuke, autori ističu da lična i socijalna pitanja takođe igraju važnu ulogu.
Foto: Shutterstock
Faktori poput starosti majke, zdravstvenog stanja, karijere i dostupnosti podrške u porodici treba da se uzmu u obzir prilikom odlučivanja o razmaku između trudnoća.
Stručnjaci preporučuju konsultacije sa lekarom ili ginekologom kako bi se interval planirao optimalno za zdravlje majke i deteta.
U praksi, ovo znači da planiranje trudnoće nije samo stvar želje za brojem dece, već i strateško odlučivanje u korist zdravlja i stabilnosti porodice. Optimalni razmak omogućava telu da se oporavi, smanjuje medicinske rizike i doprinosi boljoj emocionalnoj i socijalnoj dinamici u porodici.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook,
Instagram,
Youtube,
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:







Dodaj komentar