Kada se govori o najzdravijem povrću, većina najpre pomisli na kelj, spanać ili brokoli. Ipak, naučnici su na sam vrh liste stavili jednu namirnicu koja često ostaje u senci poznatijih „supernamirnica“. Reč je o potočarki, biljci koja je dobila savršenu ocenu za nutritivnu gustinu i tako nadmašila sve svoje daleko popularnije konkurente.
Iako se neretko doživljava samo kao dodatak salatama, potočarka zapravo pripada porodici kupusnjača. Bliska je srodnica brokolija, kupusa, kelja i slačice, a uprkos nežnom izgledu, krije izuzetno bogat nutritivni sastav. Upravo zbog toga je u decembru proglašena za „najzdravije povrće na svetu“, nakon što je na listi 41 „moćne“ vrste voća i povrća američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) osvojila maksimalnih 100 od 100 poena. Zanimljivo je da se na samom dnu iste liste našao batat.
Foto: Zoonar/Peter Himmelhuber, Zoonar GmbH / Alamy / Profimedia
Biljka koja se vekovima cenila
Iako danas ponovo privlači pažnju zbog svojih zdravstvenih koristi, potočarka je bila veoma cenjena još u davnim vremenima. Poznata je i kao „biljka čistih voda“, jer uspeva isključivo u čistim, tekućim izvorskim vodama.
Istorijski izvori navode da ju je Hipokrat koristio u prvoj bolnici na svetu, na ostrvu Kos, za lečenje bolesti krvi. Takođe, rimski vojnici su je jeli verujući da im povećava snagu i izdržljivost. Njena vrednost nije ostala samo deo prošlosti, jer je i danas predmet brojnih naučnih istraživanja. Najnoviji pregledi studija potvrđuju da potočarka spada u takozvanu funkcionalnu hranu, odnosno među namirnice važne u prevenciji hroničnih bolesti.
Zašto je potočarka ispred svih
Ono po čemu se izdvaja u odnosu na drugo povrće jeste njena izuzetna nutritivna gustina. Prema dostupnim podacima, potočarka gram za gram sadrži više vitamina C nego pomorandža i limun,više kalcijuma nego punomasno mleko, kao i više gvožđa nego spanać.
Foto: Clynt Garnham / Stockimo / Alamy / Profimedia
Registrovana dijetetičarka Nikola Ladlam-Rejn izjavila je za Daily Mail: „Potočarka je bogata vitaminom K, vitaminom C, vitaminom A (u obliku beta-karotena), folatima te malim količinama kalcijuma, kalijuma i gvožđa.“
Sve to dolazi uz veoma malu energetsku vrednost — oko 11 do 15 kalorija na 100 grama — i bez prisustva masti.
Moćni biljni spojevi i zaštita organizma
Listovi potočarke sadrže prirodne biljne supstance poznate kao glukozinolati. Kada se biljka seče, gnječi ili žvaće, oslobađa se enzim mirozinaza, koji glukozinolate pretvara u biološki aktivna jedinjenja, među kojima je i sulforafan.
Sulforafan je poznat kao snažan antioksidans sa protivupalnim dejstvom. Novija istraživanja ukazuju i na važnost jedinjenja PEITC, odnosno fenetil izotiocijanata, koji potočarki daje njen karakterističan, blago ljut ukus. Za ovo jedinjenje je pokazano da može da pomogne u zaštiti DNK od oštećenja, ali i da podstakne programiranu smrt ćelija raka.
Foto: Martin Lee, Martin Lee / Alamy / Profimedia
Kada je potreban oprez
Iako potočarka ima brojne koristi za zdravlje, postoje situacije u kojima je potreban oprez. Ova biljka sadrži visoke nivoe vitamina K, koji ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Zbog toga osobe koje koriste varfarin i slične antikoagulantne lekove, poznate i kao razređivači krvi, moraju da vode računa o njenom unosu.
„Osobe koje uzimaju varfarin trebalo bi da održavaju dosledan unos potočarke, a ne da je u potpunosti izbegavaju. Kao i kod drugog lisnatog povrća, doslednost je ključna za stabilnu antikoagulaciju“, objasnila je Ladlam-Rejn.
Dodatni oprez savetuje se i osobama koje uzimaju litijum, jer potočarka ima diuretski efekat. To može dovesti do zadržavanja litijuma u organizmu i povećati rizik od toksičnosti.
video: Kako se pravi najbolja grčka salata




Dodaj komentar