Masna jetra postala je tiha epidemija modernog doba, a najnovija saznanja pokazuju da pogađa i one koji svakodnevno biraju zdravije opcije ishrane.
Sve više ljudi vodi računa o ishrani, ali uprkos tome sve češće se suočavaju sa masnom jetrom, čak i oni koji nisu gojazni i smatraju da jedu “zdravo”.
Stručnjaci objašnjavaju da određene namirnice, iako deluju korisno, mogu imati suprotan efekat ako se konzumiraju često ili u prevelikim količinama.
U nastavku su najčešće zamke u kojima mnogi nesvesno greše:
1. Voćni sokovi – prirodni, ali opterećuju jetru
Mnogi veruju da je čaša ceđenog soka jednako dobra kao i svež plod, ali istina je drugačija.
Bez obzira da li je domaći ili kupovni, sok sadrži veliku količinu fruktoze, a ona se obrađuje isključivo u jetri.
Kada je fruktoze previše, jetra višak pretvara u masne naslage.
Problem je što:
-
sokovi nemaju vlakna kao celo voće
-
brzo podižu nivo šećera
-
lako se popije količina koja premašuje preporučeni unos
Foto: Shuterstock
2. Granola, musli i energetske pločice – “fit” samo na papiru
Iako se predstavljaju kao zdravi zalogaji, često su prepuni dodatog šećera, sirupa i rafinisanih žitarica.
Rizični su jer:
-
imaju visoku kalorijsku vrednost
-
sadrže dosta šećera i masti
-
lako se pretera jer se smatraju bezazlenom užinom
Foto: Shutterstock
3. Integralni hleb i testenina – bolji izbor, ali ne i bez greške
Integralni proizvodi jesu nutritivno vredniji, ali mogu postati problem ako se unose u velikim porcijama.
Do preopterećenja jetre dolazi kada:
-
se jedu uz obilne dodatke (sosove, prelive, namaze)
-
postanu glavni izvor energije u ishrani
-
organizam ne potroši sav unos ugljenih hidrata
-
Višak ugljenih hidrata pretvara se u mast, najpre u jetri.
Foto: profimedia
4. Suvo voće – puno vitamina, ali i koncentrisanog šećera
Urme, smokve, suvo grožđe i brusnice sadrže mnogo fruktoze u vrlo maloj porciji.
Problem je što:
-
brzo dovodi do prekomernog unosa šećera
-
lako se pojede previše
-
mnoge vrste su dodatno zaslađene
Foto: Shutterstock
5. Smuti napici – zvuče zdravo, a često su “kalorijska bomba”
U jednu čašu često stane više voća nego što bi se pojelo u toku dana, a dodatni zaslađivači još više opterećuju organizam.
Opasnost je u tome što:
-
sadrže višak fruktoze
-
nemaju dovoljnu količinu vlakana
-
brzo podižu šećer i opterećuju jetru
Foto: Shutterstock
6. Jogurt, kefir i sirevi – dobri, ali samo umerenim količinama
Problem nastaje kada se biraju punomasne verzije ili kada se konzumira veća količina nego što deluje.
Rizik potiče od:
-
zasićenih masti
-
kombinovanja sa dodatnim šećerima (med, musli, voće)
Foto: Shutterstock
7. Biljna mleka i alternativni napici – zdravi samo ako nisu zaslađeni
Bademovo, ovseno ili sojino mleko može biti odlično, ali zaslađene verzije predstavljaju isti problem kao i svaka druga slatka namirnica.
Najčešće zamke su:
-
dodati šećer i sirupi
-
aromatizovane verzije
-
visok sadržaj ugljenih hidrata (posebno kod ovsenog mleka)
Foto: Shutterstock
Najveća zabluda je “zdrava hrana može se jesti bez ograničenja.”
Čak i najkvalitetnije namirnice postaju opterećenje za jetru ako se pretera sa kalorijama ili ako ishrana nije uravnotežena.
Jetra najviše reaguje na:
-
šećere i fruktozu
-
rafinisane i prekomerne ugljene hidrate
-
previše kalorija u kratkom roku
Zato je ključ zdravlja jetre umerenost, raznovrsnost i fokus na celovitim, minimalno prerađenim namirnicama.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook,
Instagram,
Youtube,
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:







Dodaj komentar