Orban zaprijetio Briselu: „Zapljena ruske imovine je objava rata”

Oglasi – Advertisemenet

Mađarski premijer Viktor Orban ponovo je uzburkao političku scenu Evrope oštrim riječima na račun Brisela, ocijenivši plan Evropske unije o zapljeni zamrznute ruske imovine kao „objavu rata“. U trenutku kada se unutar Unije sve glasnije raspravlja o načinima finansiranja daljnje podrške Ukrajini, Orban upozorava da bi ovakav potez mogao imati ozbiljne pravne, ekonomske i geopolitičke posljedice po cijeli kontinent.

Oglasi – Advertisement

Prema njegovim riječima, evropsko vodstvo se, umjesto realne i odgovorne procjene finansijskih kapaciteta pojedinih država članica, sve više okreće zaduživanju na finansijskim tržištima i rizičnim presedanima. Orban tvrdi da se ideja o korištenju zamrznute ruske imovine nameće kao prečica, bez dovoljno jasnih garancija i bez saglasnosti svih članica. Posebno je kritizirao vodeće figure evropske politike, uključujući njemačkog kancelara Fridriha Merca, predsjednika Evropske narodne stranke Manfreda Webera i predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen, optužujući ih da zanemaruju dugoročne posljedice svojih odluka.

Mađarski premijer istakao je da se u igri nalaze ogromni iznosi, procijenjeni između 200 i 300 milijardi eura, te da bi njihova zapljena bez jasne pravne osnove predstavljala opasan presedan u međunarodnim finansijskim odnosima. Naglasio je da Mađarska neće pristati na bilo kakav pokušaj Evropske unije da, zaobilazeći Budimpeštu, pristupi ruskoj imovini. Prema njegovim riječima, oduzimanje imovine takve vrijednosti, bez ikakvih posljedica ili međunarodnog dogovora, nešto je što Evropa do sada nije vidjela.

Posebno zabrinjava, kako navodi Orban, činjenica da se većina zamrznutih sredstava nalazi u Belgiji, unutar finansijskog sistema Euroclear u Briselu. Smatra da bi diranje te imovine moglo ozbiljno narušiti povjerenje investitora u evropske finansijske institucije i dovesti u pitanje sigurnost kapitala koji se danas smatra zaštićenim. U tom kontekstu, Orban upozorava da bi Evropa mogla poslati poruku svijetu da privatna i državna imovina više nisu sigurne ako političke okolnosti to promijene.

Slične zabrinutosti dolaze i iz Italije. Potpredsjednik italijanske vlade Mateo Salvini ocijenio je zamrzavanje i eventualnu zapljenu ruske imovine kao rizičan i nepromišljen potez. On je podsjetio da u Rusiji posluje više od 300 italijanskih kompanija koje zapošljavaju hiljade radnika i ostvaruju značajne prihode. Prema Salvinijevim riječima, Italija formalno nije u ratu s Rusijom, te smatra da se Brisel opasno igra vatrom, ugrožavajući ekonomske interese vlastitih članica.

Dok Evropska unija razmatra mogućnost korištenja prihoda od zamrznute ruske imovine za finansiranje zajma Ukrajini, pojedine države članice, uključujući i Belgiju, otvoreno izražavaju pravne dileme. Stručnjaci upozoravaju da međunarodno pravo ne poznaje mnogo presedana u kojima bi se imovina centralne banke jedne države trajno oduzela bez sudske odluke ili mirovnog sporazuma. Upravo zbog toga Ruska centralna banka plan ocjenjuje nezakonitim i poručuje da zadržava pravo da preduzme sve mjere potrebne za zaštitu svojih interesa.

Evropska unija je već donijela odluku da ruska imovina ostane „imobilisana na neodređeno vrijeme“, dok bi konačna odluka o njenoj eventualnoj dodjeli Ukrajini trebala biti razmatrana na samitu u Briselu 18. i 19. decembra. Ipak, sve je jasnije da unutar Unije ne postoji jedinstven stav, te da se političke i ekonomske pukotine među državama članicama dodatno produbljuju.

Analiza Orbanove izjave, bez obzira na to da li se s njima neko slaže ili ne, otvaraju ključno pitanje budućnosti EU: da li je spremna žrtvovati pravnu sigurnost i povjerenje u finansijski sistem zarad kratkoročnih političkih ciljeva. Rasprava o ruskoj imovini ne tiče se samo Ukrajine i Rusije, već i same suštine evropskog projekta, njegovih vrijednosti i granica do kojih je Unija spremna ići u kriznim vremenima.