Aneurizma u mozgu je ozbiljno stanje koje ponekad može da prođe potpuno nezapaženo dok ne dođe do iznenadne, potencijalno smrtonosne rupture.
Aneurizma se javlja kada se deo zida arterije, krvnog suda, izduži i stvori izbočinu.
Iako se može desiti u bilo kojem krvnom sudu, najčešće je prisutna u arterijama mozga i aorti (velikoj arteriji koja izlazi iz srca).
Foto: Shutterstock
Troje od 100 ljudi ima aneurizmu
Aneurizma nastaje kada postoji slaba tačka na zidu arterija, što može biti uzrokovano različitim faktorima. Arterijski zidovi se sastoje iz tri sloja, a oštećenje bilo kog od njih dovodi do toga da zid arterije postane tanak, istegne se i formira izbočinu.
Mnogi ljudi mogu imati moždanu aneurizmu i nikad ne znaju. Ali aneurizma mozga (ili aorte) koja pukne može biti fatalna.
Jedno američko istraživanje navodi da troje od 100 ljudi ima moždanu aneurizmu, veličine od manje od 5 mm do više od 25 mm u prečniku, ali se većina otkriva samo tokom snimanja radi nekog drugog problema (na primer, traume glave).
Foto: Shutterstock
Veće aneurizme daju ove simptome:
Manje aneurizme možda neće izazvati nikakve simptome, dok veće mogu pritiskati mozak i živce, što izaziva glavobolje, mučninu ili poremećaj vida.
Ako osećate česte glavobolje, posebno ako su povezane sa osetljivošću ili nelagodnostima u određenom delu glave, to može biti signal da postoji mali “curenje” krvi iz aneurizme, što povećava rizik od njenog pucanja u narednim danima ili nedeljama.
Nažalost, mnogi ljudi te simptome doživljavaju kao obično umor ili stres, ne shvatajući ozbiljnost stanja.
Foto: Shuuterstock
Nagla glavobolja je najopasnija
Klasičan simptom koji mnogi opisuju je „gromoglasna glavobolja“ koja je nagla i vrlo jaka, a često je praćena i problemima sa vidom, gubitkom pokreta, mučninom i gubitkom svesti, što može ukazivati na pucanje aneurizme.
Ukoliko aneurizma u mozgu doživi rupturu, to može dovesti do subarahnoidnog krvarenja, što je ozbiljna vrsta moždanog udara.
Samo 1 od 100 aneurizmi zapravo pukne, navedeno je u istraživanju. Isto tako, ukoliko dođe do rupture, više od 25% ljudi umre u prvih 24 časa, a više od 50% premine u naredna tri meseca.
Foto: Shutterstock
Hirurška intervencija može sprečiti pucanje aneurizme
Da li će se operacija koristiti za lečenje aneurizme mozga zavisi od njene veličine i lokacije, kao i od starosti i zdravlja pacijenta.
Mala aneurizma sa malim rizikom od rupture obično će se samo pratiti.
Međutim, kada aneurizma mozga dostigne 7 mm ili više, operacija je generalno potrebna.
U operaciji za popravku aneurizme mozga, hirurg će privremeno ukloniti mali deo lobanje, a zatim preseći omotač mozga da bi postavio sićušnu metalnu kopču da zatvori ispupčeni deo aneurizme.
Foto: Shutterstock
Faktori rizika
Iako se aneurizma može javiti bez očiglednog uzroka, postoje faktori koji povećavaju rizik.
Visok krvni pritisak, pušenje, zloupotreba kokaina, stres i visok unos alkohola mogu svi doprineti slabljenu arterijskih zidova i povećanom riziku od aneurizme. Osobe sa problemima sa holesterolom, gojaznošću ili visokim krvnim pritiskom takođe su u većem riziku.
Rizik možete smanjiti zdravim životnim navikama.
Prestanak pušenja, umerena konzumacija alkohola, zdrav režim ishrane, fizička aktivnost i kontrola telesne mase mogu vam pomoći da očuvate snagu vaših arterija i smanjite rizik od aneurizme. Ako sumnjate na simptome koji bi mogli ukazivati na aneurizmu, posetite lekara, prenosi Science alert.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook,
Instagram,
Youtube,
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:






Dodaj komentar