Ubistvo milionerke Drage Mitrićević ostalo je jedno od najzagonetnijih u istoriji Beograda. Njeno telo pronađeno je 5. februara 1933. godine, a policija je tada po prvi put zvanično angažovala telepatu u pokušaju da reši slučaj.
Draga Dimitrijević-Mitrićević bila je početkom prošlog veka jedno od najpoznatijih imena u prestonici. Otac joj je bio državni savetnik, a suprug upravitelj dvora Karađorđevića. Draga se držala dostojanstveno i sa stilom, a sugrađani su je pamtilli po otmenosti i lepoti sve dok nije saznala za muževljevo neverstvo. Nakon što je izbacila muža iz zajedničkog doma, povukla se u izolaciju u vilu u Ulici kralja Milana 5, a jedino društvo pravila su joj dva psa i guska.
Foto: Facebook Printscreen, Youtube Printscreen
Kada je bivši suprug preminuo, još se više osamila. Niko je nije posećivao, niti je ona išla kod drugih. Čak je i drva sama cepala. Uz ušteđevinu od tri miliona dinara i dragocenosti u banci, bivša gospođa upraviteljeva zarađivala je od rentiranja.
Među retkim prijateljima bio je doktor Vojislav Rašić, pravnik i diplomata, blizak dvoru. Draga nije imala dece i retko je komunicirala sa rodbinom. Beograđani su je pamtilli po dugom crnom štapu, a uz pojas je uvek nosila revolver. Iako su joj mnogi nalazili mane, niko nije slutio da bi nekome mogla smetati.
Zlokobni podrum i misteriozno telo
„U podrumu te prazne i zloslutne zgrade, u prašini i memli, nađeno je telo pokojne Drage. Ispod gomile nabacanih sanduka, drva i letava, pronađeno je u podne“, stajalo je u izveštaju. Peto februarsko jutro 1933. godine osvanulo je uz zaprepašćenje Beograđana.
Draga Mitrićević Foto: Privatna arhiva/Istorijski arhiv Grada Beograda
Draga je „nađena kako leži postrance, sa levom rukom ispod slabine, dok je desna bila u stegnutoj šaci ispružena ispred lica. Držala je čvrsto jedan pramen iščupane kose, što svedoči da je u borbi sa napadačem pokušala da se odbrani…“
Obdukciju je izvršio dr Milovan Milovanović, prvi profesor sudske medicine beogradskog Medicinskog fakulteta, ali njen nalaz nikada nije obelodanjen javnosti. Sačuvan je u Institutu za sudsku medicinu zajedno sa fotografijama sa uviđaja.
Jedna stvar ostala je misterija: kako to da nadležni ranije nisu pronašli telo, kada je nestanak Drage prijavljen nekoliko dana pre toga? Januara 1933. godine, novine su objavile: „Bogata rentijerka Draga Dimitrijević-Mitrićević je nestala!“ Dr Rašić ju je povremeno viđao iza kapije vile, ali prazno dvorište izazvalo je njegovu sumnju. Po prijavi nestanka, policija je odmah pokrenula potragu. Sumnjajući na otmicu, kriminalistička policija tri puta je pretresala kuću. Ipak, nijedan trag nije pronađen.
Foto: Facebook Printscreen
Savršeno planirano ubistvo
Vest o nestanku postala je senzacija, a pronalazak tela dodatno je uzdrmao prestonicu. Nepoznati ubica morao je biti hladnokrvan i vešt, jer su policija i žandarmi već pretraživali podrum, a on je uspeo da sve sakrije iza naizgled nasumično nabacanih sanduka i grede.
Motiv zločina bio je gotovo sigurno novac. Među osumnjičenima našao se Dragin nećak Vojislav Jovanović, a istražitelji su detaljno proveravali svaki trag. Istraga je, međutim, godinama stagnirala. Tek avgusta 1936. pozvan je grafolog i telepata Luj Rozenštajn, što je bio nesvakidašnji potez za rešavanje slučaja.
Nekoliko dana pre nestanka, Draga je na dvoru bila u poseti kralju Aleksandru i direktoru banke. Razlog posete nikada nije obelodanjen, ali se zna da je njena ušteđevina od tri miliona dinara upravo tada nestala.
Tragovi koji vode u misteriju
Pitanja oko ubistva ostala su bez odgovora, jer DNK analiza tada nije postojala. I danas, 84 godine kasnije, originalna dokumentacija čuva se u Institutu za sudsku medicinu „Dr Milovan Milovanović“. Na mestu zločina danas se nalazi zgrada Poreske uprave.
O bogatstvu Drage svedoči i podatak da je u kući imala 16 štednih knjižica, koliko je bilo i banaka u Beogradu – a u njima milionski iznosi. Najveći sef u Izvoznoj banci na Terazijama bio je njen.
O ovom misterioznom slučaju Živojin Žika Petrović napisao je knjigu „Do viđenja“, koja opisuje prvi veliki nerešeni slučaj beogradske policije, kao i prvi put kada je policija zvanično angažovala telepatu u istrazi.
Kurir





Dodaj komentar