Postoji nasledni poremećaj koji dugo može ostati neprimećen, a istovremeno predstavlja tihi uzrok iznenadnih smrti kod naizgled zdravih mladih ljudi, hipertrofična kardiomiopatija (HCM).
Zbog nedostatka očiglednih simptoma u ranim fazama, HCM je često nazivan “tihim ubicom”.
Ovaj poremećaj utiče na srčani mišić, čineći ga zadebljalim i manje fleksibilnim, što može ometati protok krvi i izazvati komplikacije poput srčane slabosti, nepravilnog rada srca, pa čak i srčanog zastoja.
HCM je najčešća nasledna bolest srca, dete osobe koja ima HCM ima 50 odsto šanse da i samo razvije poremećaj.
Foto: Shutterstock
Ipak, većina obolelih to ne zna: procenjuje se da oko 85 odsto ljudi sa HCM-om nikada nije dijagnostikovano. Iako bolest može biti genetski uslovljena, uzrok nije uvek jasno poznat. Kao što objašnjava ehokardiograf u UCSF Healthu, prisustvo gena ne znači automatski da će osoba razviti bolest.
Rana dijagnoza je ključna za kontrolu HCM-a, ali standardni ultrazvuk ranije često nije mogao da otkrije problem. Pacijenti su tada dobijali normalne nalaze, a simptomi bi se razvili tek godinama kasnije.
Foto: Shutterstock
Posebno su ugrožene osobe sa članovima porodice koji imaju pejsmejker, srčano popuštanje ili su preležali srčani udar ili moždani.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju uključuju otežano disanje, bol u grudima, nesvesticu, oticanje stopala i opštu slabost.
Iako se znaci bolesti često ne pojavljuju kod mladih, dijagnostički testovi mogu potvrditi prisustvo HCM-a. Lek za potpuno izlečenje ne postoji, ali redovne kontrole kod kardiologa i umerena fizička aktivnost mogu pomoći u održavanju bolesti pod kontrolom.
BONUS VIDEO
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook,
Instagram,
Youtube,
Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti na:






Dodaj komentar