radiobalkanfox
Drama HNK u Zagrebu već je više od stoljeća i pol prostor u kojem se susreću klasika i suvremenost, nacionalna tradicija i međunarodni utjecaji, veliki autori i nova dramaturgija. Generacijama glumaca, redatelja i dramaturga ona je bila mjesto umjetničke hrabrosti, estetskog istraživanja i javnog dijaloga o društvu u kojem živimo. Ta tradicija nastavlja se i danas radom sjajnoga dramskog ansambla, jednog od najznačajnijih u ovom dijelu Europe.
Riječi su to intendantice zagrebačkog HNK, dr. sc. Ive Hraste Sočo, koja nam je najavila bogat program za današnji Svjetski dan kazališta. Prigoda je to da Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu obilježi 165 godina Drame. Povodom te važne obljetnice će biti otvoren pop-up muzej, a na dvije lokacije bit će i dvije sjajne predstave. U “matičnoj kući” u HNK će biti “Zastave”, a u HNK2, u zagrebačkoj Adžijinoj ulici, na repertoaru je “Cabaret”.
Pop-op muzej u HNK trebao je biti otvoren danas, ali zbog vremenskih prilika svečano otvorenje su odgodili.
U atriju Kazališta bit će svečano otvoren novi postav Kazališnoga pop-up muzeja, čiji je fokus na osobama koje su obilježile povijest Drame HNK u Zagrebu.
“Ova obljetnica podsjeća na početke institucionalnog kazališnog života u Zagrebu. Kazališna tradicija HNK započela je upravo Dramom, kad su 1860. godine u Zagrebu započele prve profesionalne predstave na hrvatskom jeziku, čime je započeo kontinuirani razvoj nacionalnog kazališta koji traje do danas.”
– Koncept našega kazališnog pop-up muzeja polazi od ideje da kazališna povijest nije statična arhiva, nego živa memorija koja se iznova otvara publici. Ovakvi postavi privremeni su prostori susreta – mjesta gdje se baština, umjetnost i publika susreću na novi način, često izvan tradicionalnih muzejskih okvira – rekla je dr. sc. Iva Hraste Sočo pa nastavila:
– Nakon izložbi posvećenih našim umjetničkim granama Baleta i Opere, ovom izložbom posvećenoj Drami Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu zatvara se jedan važan ciklus koji obuhvaća tri umjetničke cjeline našega kazališta. Posebnu simboliku ima činjenica da se ona otvara upravo u sezoni u kojoj obilježavamo 165 godina djelovanja Drame, umjetničkog ansambla koji je od početaka bio jedno od središta hrvatskoga kazališnog i kulturnog života.
165 SEZONA KAZALIŠNOG ŽIVOTA
Izložbeni postav Kazališnoga pop-up muzeja donosi atraktivan i pregledan uvid u povijest Drame te u niz umjetnika i kazališnih djelatnika koji su tijekom povijesti oblikovali njezin identitet.
U središtu izložbe nalazi se 165 portreta umjetnika – glumaca, redatelja, dramaturga, scenografa, kostimografa, pisaca i kazališnih djelatnika, čiji je rad obilježio razvoj Drame HNK i hrvatskoga kazališta u cjelini. Postavljeni duž prostora oko gledališta, portreti simbolično predstavljaju 165 sezona kazališnog života, ali i generacije umjetnika koji su gradili umjetnički ugled HNK u Zagrebu. Drugi dio izložbe postavljen je u Muzeju grada Zagreba i donosi pregled djelovanja Kazališta tijekom djelovanja na Gornjem gradu.
Autorica koncepta izložbe je dr. sc. Snježana Banović, a projekt je realiziran u suradnji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i Muzeja grada Zagreba, dviju institucija koje zajednički promiču i čuvaju kazališnu i kulturnu baštinu grada, uz podršku Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”. Izložba će biti otvorena do kraja kazališne sezone 2025./2026., a posjetitelji će je moći razgledati pola sata prije početka predstava te tijekom stanki programa u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (ulaz slobodan) i u redovno radno vrijeme Muzeja grada Zagreba.
– Ova izložba i uz nju pridružen opsežan album fotografija ne obilježavaju tek obljetnicu jedne kazališne institucije. Bilježe i bremenito trajanje ideje drame kao najživljega susreta između riječi i tijela, misli i emocije, umjetnosti i zajednice, prošlosti i sadašnjosti. Drama HNK u Zagrebu nije samo pozornica, ona je, kako je to zamislio jedan od njezinih očeva utemeljitelja Josip Freudenreich – uvijek svježi vijenac dramatičnoga cvijeća. Dakle, prostor svježine, pamćenja, ali i zagledanja u budućnost – riječi su autorice, dr. sc. Snježane Banović.
Od davne 1860. Zagrepčani su mogli uživati u Drami, značilo je to tad za građane puno više od samog izlaska. Pokazivalo je to identitet naroda, oblikovali su se građanski život, kultura, jezik, pa i kulturni status.
DRAMA JE BILA KULTURNA POTREBA
Drama je oduvijek bila puno više od samih predstava.
– Sve od svojih početaka, Drama HNK bila je više od umjetničkog programa. Bila je kulturna potreba, politička gesta, prostor javnoga, često i manifestnoga govora u vremenima kad se o mnogočemu nije moglo govoriti izravno. Bila je mjesto na kojemu se hrvatski jezik oblikovao, iskušavao, uzdizao do poezije i spuštao do svakodnevice. Mjesto stjecanja slave, ali i mjesto umjetničkih poraza gdje su se klasični tekstovi susretali s nemirom suvremenosti, a suvremeni autori s težinom opterećenja tradicijom – najavljuje dr. sc. Snježana Banović izložbu.
Iznosi pritom važne činjenice.
– U povijesti Drame HNK ispisana je i povijest hrvatskoga glumišta, i nije to samo zato što je Drama bila nukleus Hrvatskoga narodnog kazališta sve od 24. studenoga 1860. godine, u kojoj je njemački jezik definitivno protjeran s gornjogradske scene. Generacije glumica i glumaca nakon toga ostvarivale su i na toj i na ovoj, donjogradskoj pozornici podignutoj 1895., ne samo svoje uloge, nego i svoje umjetničke i životne sudbine.
Potpuno drugu dimenziju kazališnom životu dala je izgradnja zgrade HNK. “Novo kazalište svečano je otvoreno 14. listopada 1895., kad je u dva sata poslijepodne car Franjo Josip I. na stupiću balkona, pred brojnim Zagrepčanima i gostiju iz svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović. Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj je zgradi održana istoga dana u 19 sati, naslovljena ‘Slava umjetnosti’.”
Dodaj komentar