Naučnica koja radi u laboratoriji za istraživanje raka podelila je na društvenim mrežama koje namirnice i pića lično izbegava zbog njihovog mogućeg uticaja na ćelije.
Iako nijedna pojedinačna hrana ne može direktno da “izazove” rak, određene namirnice se u naučnim istraživanjima povezuju sa povećanim rizikom od razvoja ove teške bolesti. U poslednje vreme, porast broja slučajeva raka debelog creva ponovo je skrenuo pažnju na značaj ishrane i njen mogući uticaj na zdravlje.
Influenserka Saša Bondarenko iznela je svoje mišljenje i objasnila razloge iza svog izbora prehrambenih navika.
– Radila sam u laboratorijama za istraživanje raka, gde sam proučavala promene koje se dešavaju u ćelijama raka na nivou DNK. Zbog toga, kada me ljudi pitaju koja hrana ‘izaziva rak’, trudim se da izbegnem takvo pojednostavljivanje. Rak je složen proces i ne postoji nijedna namirnica koja sama po sebi garantuje razvoj bolesti. Ipak, postoje određene stvari koje lično izbegavam, jer postoje brojni podaci koji ukazuju da dugoročno mogu uticati na ćelije – navela je ona.
Prerađeno meso
– Prva grupa je prerađeno meso – slanina, salame, kobasice i razni suhomesnati proizvodi, odnosno sve što je dimljeno, sušeno, jako soljeno ili hemijski konzervisano – navodi Bondarenko.
– Prerađeno meso je svrstano u grupu 1 karcinogena, zajedno sa supstancama za koje postoje čvrsti naučni dokazi da povećavaju rizik od raka. Istraživanja pokazuju da svakih 50 grama prerađenog mesa dnevno može biti povezano sa oko 18 odsto većim rizikom od raka debelog creva – dodala je ona.
U poslednje vreme, pojedini nutricionisti sve češće upozoravaju i na ultraprerađenu hranu, dovodeći je u vezu sa različitim zdravstvenim rizicima. Iako je lako dostupna i prisutna u svakodnevnoj ishrani, sve je više pažnje usmereno na njen mogući dugoročni uticaj na zdravlje.
Alkohol
– Druga stvar je alkohol. Nije bitno da li je u pitanju skupo crno vino, šampanjac ili jeftinije žestoko piće – etanol je etanol. Alkohol je povezan sa najmanje sedam vrsta raka, uključujući rak dojke, jetre, debelog creva i rektuma, kao i rak usne šupljine, grla, jednjaka i grkljana. Resveratrol iz crnog vina ne pruža zaštitu – količine su jednostavno premale da bi neutralisale štetan efekat – rekla je naučnica.
Veza između konzumiranja alkohola i povećanog rizika od raka potvrđena je u brojnim naučnim studijama, zbog čega sve više ljudi odlučuje da smanji unos alkohola ili ga potpuno izbaci iz upotrebe.
Jako zagorela hrana
– Treća stvar je jako zagorela ili pougljenisana hrana, naročito meso. Kada se meso priprema na veoma visokim temperaturama – na roštilju dok ne pocrni ili kada se intenzivno prži u tiganju – mogu nastati jedinjenja koja oštećuju DNK – objašnjava ona.
– Jedan povremeno zagoreli odrezak neće narušiti zdravlje, ali redovno izlaganje takvim supstancama tokom godina nije nešto što bih smatrala bezopasnim – rekla je Saša.
Prepečene skrobne namirnice
– Četvrta grupa su prepečene skrobne namirnice, poput jako tamnih krompirića, čipsa, zagorelog tosta i prepečenog krompira. Tokom termičke obrade na visokim temperaturama može nastati akrilamid – hemikalija koja je u istraživanjima na životinjama pokazala potencijalno kancerogena svojstva. Iako podaci za ljude nisu potpuno jasni, ja ipak ne bih to pretvarala u svakodnevnu naviku – zaključuje Bondarenko.
Dakle, izbegavanje prepečene hrane, alkohola i prerađenog mesa može doprineti boljem opštem zdravlju. To, naravno, ne predstavlja garanciju zaštite od raka, ali može biti jedan od faktora koji doprinose smanjenju rizika u okviru šireg zdravog načina života.
BONUS VIDEO





Dodaj komentar