radiobalkanfox
Na prašnjavoj seoskoj cesti u Louisiani, jutro 23. svibnja 1934. prekinula je zaglušujuća grmljavina. Više od 130 metaka ispaljenih iz automatskih pušaka i sačmarica zasulo je jureći Ford V-8, pretvarajući ga u metalnu krletku smrti. Unutra su sjedili Bonnie Elizabeth Parker i Clyde Chestnut Barrow, najozloglašeniji američki kriminalni par. Njihov dvogodišnji krvavi pohod, obilježen pljačkama i ubojstvima diljem središnje Amerike, bio je gotov. No, dok su njihova tijela ležala izrešetana, rađala se legenda koja će ih, unatoč njihovoj brutalnosti, pretvoriti u romantične simbole pobune.
Od siromaštva do zločina
Njihov put nije počeo s glamurom. Bonnie Parker, rođena 1910. u Teksasu, bila je bistra djevojka koja je pisala poeziju i sanjala o glumačkoj karijeri. Nakon očeve smrti, odrasla je u siromaštvu, a sa 16 godina udala se za Roya Thorntona, sitnog kriminalca koji je ubrzo završio u zatvoru. Clyde Barrow, rođen 1909., također u siromašnoj teksaškoj obitelji, rano je krenuo putem kriminala. Njegova mladost obilježena je sitnim krađama, provalama i boravkom u zloglasnom zatvoru Eastham, gdje je pretrpio strašno zlostavljanje. To ga je iskustvo, prema riječima njegove sestre, pretvorilo iz “školskog dječaka u zmiju otrovnicu”. Kada su se Bonnie (19) i Clyde (20) upoznali u siječnju 1930., bila je to, kako se činilo, fatalna privlačnost dvoje mladih ljudi s margine društva, oboje gladnih uzbuđenja i bijega od bijede Velike depresije.
Njihova veza prekinuta je Clydeovim uhićenjem, no Bonnie mu je pomogla pobjeći prokrijumčarivši mu pištolj u zatvor. Nakon što je Clyde 1932. pušten na uvjetnu slobodu, započeli su zločinački niz koji će ih upisati u povijest.
Krvavi pohod Amerikom
Zajedno s članovima svoje bande, uključujući Clydeovog brata Bucka i njegovu suprugu Blanche, putovali su Teksasom, Oklahomom, Missourijem i drugim državama. Iako su u javnosti postali poznati kao pljačkaši banaka, većinom su ciljali manje trgovine i benzinske postaje. Njihov pohod bio je nevjerojatno nasilan; Barrow i njegova banda odgovorni su za ubojstvo najmanje devet policajaca i četiri civila. Nisu oklijevali pucati na svakoga tko bi im stao na put, pretvarajući rutinske pljačke u krvoprolića.
Prekretnica u njihovoj “karijeri” dogodila se u travnju 1933. u Joplinu, Missouri. Nakon pucnjave u kojoj su ubili dva policajca, banda je pobjegla, ostavivši za sobom fotoaparat s nerazvijenim filmom. Novine su objavile fotografije na kojima Bonnie i Clyde prkosno poziraju s oružjem. Posebno je postala poznata slika Bonnie s pištoljem i cigarom u ustima (iako je kasnije tvrdila da ne puši cigare). Te su ih fotografije pretvorile u medijske zvijezde, stvarajući glamuroznu sliku mladih, zaljubljenih odmetnika koji žive po vlastitim pravilima. Javnost, iscrpljena siromaštvom, bila je podijeljena. Dok su ih jedni vidjeli kao hladnokrvne ubojice, drugi su u njima pronalazili neku vrstu “Robin Hood” junaka koji se suprotstavljaju korumpiranom sustavu.
Kraj puta u Louisiani
Ta romantizirana slika počela se raspadati s porastom broja žrtava. Ubojstvo dvojice mladih prometnih policajaca na Uskrs 1934. u Grapevineu u Teksasu izazvalo je bijes javnosti i potaknulo vlasti na odlučnu akciju. Angažiran je legendarni, umirovljeni teksaški rendžer Frank Hamer, čiji je jedini zadatak bio zaustaviti Bonnie i Clydea. Hamer je bio neumoljiv i metodičan. Mjesecima je proučavao njihove obrasce kretanja, shvativši da se kreću u predvidljivom krugu kako bi posjećivali obitelji.
Ključ za zasjedu bio je Henry Methvin, član bande čija je obitelj živjela u Louisiani. U zamjenu za pomilovanje, Methvinovi su pristali pomoći. Hamer je s petoricom drugih policajaca postavio zasjedu uz cestu kojom su Bonnie i Clyde trebali proći. Kad se njihov automobil pojavio, policajci su bez upozorenja otvorili vatru. Clyde je umro na mjestu, pogođen u glavu. Bonnie je, prema svjedočenju jednog od policajaca, vrisnula prije nego što ju je pokosio rafal. U automobilu je pronađen cijeli arsenal oružja. Smrt Bonnie i Clydea postala je nacionalna senzacija, a tisuće znatiželjnika okupile su se kako bi vidjele njihova tijela i uništeni automobil.
Odmetnici kao romantični heroji
Iako su u stvarnosti bili očajni i brutalni kriminalci, njihova je priča u desetljećima koja su uslijedila postala plodno tlo za mitologizaciju. Najveći doprinos tome dao je film “Bonnie i Clyde” Arthura Penna iz 1967. godine. S Warrenom Beattyjem i Faye Dunaway u glavnim ulogama, film je par prikazao kao glamurozne i simpatične anti-heroje, pobunjenike s kojima se publika mogla poistovjetiti. Postao je kulturni fenomen koji je definirao njihovu sliku za generacije, iako je bio povijesno vrlo netočan.
Kao protuteža toj romantizaciji, snimljen je film “The Highwaymen” (2019.), koji priču prikazuje iz perspektive Franka Hamera i njegovih ljudi, demistificirajući legendu i prikazujući Bonnie i Clydea kao nemilosrdne ubojice kakvi su i bili.
Neiscrpna inspiracija
Legenda o Bonnie i Clydeu živi i u glazbi. Od pjesme “The Ballad of Bonnie and Clyde” Georgieja Famea i “Bonnie and Clyde” Sergea Gainsbourga i Brigitte Bardot iz 60-ih, do modernih hitova poput “’03 Bonnie & Clyde” Jay-Z-ja i Beyoncé, njihova imena postala su sinonim za neraskidivu vezu i partnerstvo u zločinu, ali i za “ride-or-die” odanost. Njihova priča, spoj surove stvarnosti i kulturne fantazije, i danas, 90 godina nakon njihove smrti, nastavlja fascinirati, dokazujući da je granica između povijesne činjenice i trajnog mita ponekad tanka poput dima iz pištolja.
Dodaj komentar