Naučnici testirali 39 najkorišćenijih zaslađivača na svijetu – otkriveno neočekivano dejstvo na organizam

Oglasi – Advertisemenet

Zaslađivači se u javnosti često predstavljaju kao metabolički neutralne supstance – odnosno kao sastojci koje organizam jednostavno propusti bez ikakvog traga. Novo laboratorijsko istraživanje naučnika s Univerziteta u Kembridžu, objavljeno u naučnom časopisu Molecular Systems Biology, dovodi tu pretpostavku u pitanje, pokazujući da mnogi uobičajeni zaslađivači mogu direktno uticati na rast bakterija u ljudskim crijevima.

Oglasi – Advertisement

Kako je sprovedeno istraživanje

Naučnici su u laboratorijskim uslovima uzgojili 25 vrsta crijevnih bakterija – korisnih, neutralnih i potencijalno štetnih – kako bi obuhvatili što širi presjek mikrobioma zdravog ljudskog crijeva. Svaku od tih kultura potom su izložili djelovanju 39 komercijalno dostupnih zaslađivača, i vještačkih i prirodnih, te pratili kako se svaka vrsta bakterija ponaša u njihovom prisustvu. Ukupno je testirano skoro hiljadu kombinacija zaslađivača i bakterija.

Rezultati pokazuju da je oko tri četvrtine ispitanih zaslađivača promijenilo rast najmanje jedne vrste bakterija, dok su pojedini zaslađivači usporili ili gotovo potpuno zaustavili razvoj sojeva koji se dovode u vezu sa zdravom crijevnom mikrobiotom.

Opasnost je u kombinacijama

Ključni dio istraživanja odnosio se na to kako se zaslađivači ponašaju kada se unose zajedno s drugim uobičajenim supstancama. Istraživači su svaki zaslađivač testirali u kombinaciji s kofeinom, vanilinom, još jednim zaslađivačem zvanim advantam, te antidepresivom duloksetinom – supstancama koje se s njima često nalaze zajedno u hrani, napicima ili lijekovima. U više od 100 slučajeva zaslađivač se ponašao drugačije kada je bio prisutan uz neku od ovih supstanci, nego kada je testiran samostalno.

Najizraženiji efekat pokazala je upravo kombinacija zaslađivača izosteviola, dobijenog iz biljke stevije, i duloksetina – lijeka koji se koristi u liječenju depresije, anksioznosti i pojedinih hroničnih bolnih stanja, a samo u SAD-u ga je 2023. godine koristilo više od 4,2 miliona pacijenata. Ova kombinacija je, prema navodima istraživača, snažno smanjila brojnost dvije važne vrste bakterija – Roseburia intestinalis i Parabacteroides merdae – koje se dovode u vezu s regulacijom šećera u krvi i održavanjem zdrave probave. Kako nijedna crijevna bakterija ne postoji izolovano, naučnici su dodatno kreirali vještačku zajednicu koja je uključivala svih 25 sojeva, te potvrdili da kombinacija izosteviola i duloksetina smanjuje i ukupnu raznovrsnost mikrobiote.

Potreban je oprez pri tumačenju rezultata

Istraživači naglašavaju da su svi eksperimenti sprovedeni isključivo u laboratorijskim uslovima, na izolovanim bakterijskim kulturama, a ne na ljudima, zbog čega su potrebna dodatna istraživanja prije nego što se mogu izvesti čvrsti zaključci o direktnim efektima na ljudsko zdravlje. Kako ističe jedna od vodećih autorki studije, zaslađivače rijetko unosimo samostalno – najčešće ih konzumiramo kroz napitke, grickalice pa čak i lijekove, gdje se koriste za prikrivanje gorkog ukusa.

Najčešća pitanja

Da li ovi rezultati znače da su zaslađivači štetni za zdravlje?
Ne direktno. Istraživanje je sprovedeno u laboratoriji na izolovanim bakterijskim kulturama, a ne na ljudima, pa naučnici ističu da su potrebna dodatna istraživanja prije nego što se mogu izvesti konkretni zaključci o uticaju na ljudsko zdravlje.

Koji zaslađivač je pokazao najizraženiji efekat?
Izosteviol, sastojak dobijen iz stevije, u kombinaciji s antidepresivom duloksetinom pokazao je najizraženiji uticaj – značajno je smanjio brojnost dvije važne vrste crijevnih bakterija.

S kojim supstancama su testirani zaslađivači?
Sa kofeinom, vanilinom, zaslađivačem advantamom i antidepresivom duloksetinom – supstancama s kojima se zaslađivači najčešće nalaze zajedno u svakodnevnoj ishrani ili terapiji.

Iako se zaslađivači decenijama predstavljaju kao bezopasna alternativa šećeru, novo istraživanje s Kembridža podsjeća da priča o njihovom uticaju na organizam vjerovatno nije tako jednostavna kako se čini. Posebno zabrinjavajuće djeluje podatak da kombinacija s pojedinim lijekovima, poput antidepresiva duloksetina, može dodatno pojačati negativan uticaj na crijevnu mikrobiotu. Ipak, budući da je riječ o laboratorijskim, a ne kliničkim rezultatima, stručnjaci pozivaju na oprez pri tumačenju i najavljuju da će dalja istraživanja pokazati koliko se ovi nalazi zaista odražavaju na ljudsko zdravlje.