Većina odraslih osoba ne bi trebala da unosi više od 2300 miligrama natrijuma dnevno, što odgovara jednoj maloj kašičici soli. Mnogi, međutim, znatno premašuju tu granicu i time povećavaju rizik od razvoja bolesti srca.
Natrijum je ključan za rad mišića i nerava, ali se njegove prekomerne količine često dodaju u prerađenu hranu i obroke u restoranima; stoga je priprema hrane kod kuće i dalje najpouzdaniji način za kontrolu unosa, navodi portal Health.
Iako se termini so i natrijum često koriste kao sinonimi, između njih postoji razlika. Natrijum je mineral koji se prirodno nalazi u određenim namirnicama i sastavni je deo soli, a dodaje se i većini prerađenih proizvoda.
On je neophodan za nekoliko ključnih telesnih funkcija – omogućava pravilan rad mišića i nerava, reguliše osetljivu ravnotežu tečnosti, pomaže u održavanju odgovarajuće zapremine krvi i doprinosi normalnom krvnom pritisku.
Rizici od prekomernog unosa
Jedna kašičica soli sadrži oko 2.300 miligrama natrijuma, što predstavlja preporučeni dnevni limit. Za osobe sa hipertenzijom, odnosno visokim krvnim pritiskom, taj limit je još niži i iznosi 1.500 miligrama dnevno. Podaci pokazuju da oko 90 odsto stanovništva starijeg od dve godine unosi više natrijuma nego što je preporučeno, pri čemu prosečan dnevni unos premašuje 3.400 miligrama.
Foto: pexels.com
Glavni problem sa viškom natrijuma je taj što on dovodi do zadržavanja tečnosti u organizmu. To uzrokuje porast krvnog pritiska, čime se povećava rizik od stanja opasnih po život, uključujući hronično visok krvni pritisak, oštećenje bubrega, bolesti srca, srčani udar i moždani udar.
Rasprava o niskom unosu natrijuma
Postoje tvrdnje da ishrana sa veoma niskim sadržajem natrijuma može biti štetna, mada je to i dalje predmet naučne rasprave. Neke studije ukazuju na to da se osobe koje dnevno unose manje od 3.000 miligrama natrijuma mogu suočiti sa većim rizikom od srčanog udara, moždanog udara i srčane insuficijencije u poređenju sa onima koji unose između 3.000 i 6.000 miligrama.
Ipak, američka Uprava za hranu i lekove (FDA) i Američko udruženje za srce (AHA) zadržavaju svoje trenutne smernice zbog dokazanih rizika povezanih sa visokim unosom natrijuma.
U određenim situacijama, telu može biti potrebno više natrijuma nego što to predviđaju opšte preporuke. Do toga dolazi usled prekomernog znojenja, dugotrajnog i intenzivnog vežbanja ili specifičnih poremećaja rada bubrega, kao što je Barterov sindrom; međutim, u takvim slučajevima je neophodno konsultovati lekara. Lekar takođe može preporučiti veći unos na osnovu određenog zdravstvenog stanja.
Veća je verovatnoća da spadate u grupu ljudi kojima je potrebno smanjenje unosa natrijuma, naročito ako imate više od 50 godina ili bolujete od dijabetesa, visokog krvnog pritiska, problema sa bubrezima ili hronične bolesti bubrega.
Glavni izvori natrijuma u ishrani
Približno 70 odsto natrijuma koji konzumira prosečna odrasla osoba dolazi iz prerađene hrane i gotovih jela. Na primer, jedna šolja konzervirane supe može sadržati više od 900 miligrama natrijuma, dok četvrtina šolje gotovog preliva za salatu ili zamrznuti niskokalorični obrok može sadržati skoro 700 miligrama.
Foto: Shutterstock
Većina natrijuma u ishrani dolazi iz hleba i peciva, sušenog mesa, pice, živine, supa, sendviča, sira, jela od testenina, jela od mesa i grickalica.
Kako možete da unosite manje soli?
Sveže, neprerađene namirnice obično sadrže veoma malo natrijuma. Jedna šolja svežeg spanaća sadrži samo 24 miligrama, dok šolja seckanog celera sadrži 81 miligram. Priprema hrane kod kuće je najbolji način da kontrolišete unos natrijuma. Unos možete dodatno smanjiti redovnim čitanjem deklaracija i poređenjem različitih brendova, jer nivoi natrijuma mogu drastično da variraju.
Vaša ishrana treba da se zasniva na svežem voću i povrću, uz ograničavanje unosa prerađenih namirnica i jela pripremljenih sa gotovim sosovima. Pored toga, kada jedete van kuće, možete se raspitati o opcijama sa manje soli i podržati inicijative za smanjenje količine soli u menzama i na automatima za prodaju hrane i pića.
BONUS VIDEO

Saznajte zašto ljudi u mediteranskim zemljama u limunadu gotovo uvek dodaju mali prstohvat soli i zašto bi i vama ta navika mogla da postane korisna.

I Svetska zdravstvena organizacija je upozorila na upotrebu ove namirnice.

Mnogi dosoljavaju hranu, ne znajući da može da utiče na pogoršanje zdravlja.

Istraživanje je pokazalo da dodavanje soli u obroke, povećava šanse za dobijanje dijabetesa tipa 2.




Dodaj komentar