Brisanje fajlova, foldera i naloga postalo je sastavni deo naše svakodnevne digitalne rutine, ali retko ko se zapita šta se zapravo dešava iza scene u trenutku kada pritisnemo to čuveno dugme Delete.
Kako ukazuje portal The Conversation, tehnološke kompanije nam retko kada dovoljno jasno objašnjavaju ceo ovaj proces, dok brojna istraživanja otkrivaju ozbiljan nedostatak transparentnosti po pitanju toga kako se naši zahtevi za brisanje uopšte obrađuju.
Ovaj problem se ne završava na operativnim sistemima naših ličnih računara i telefona. Na društvenim mrežama, platformama i raznim servisima na pretplatu, mehanizmi uklanjanja podataka podjednako su nejasni i zbunjujući za krajnje korisnike, koji gotovo nikada ne dobijaju pouzdanu i jasnu potvrdu da su njihovi lični podaci zaista trajno nestali sa servera kompanija.
Zašto brisanje ne znači i stvarno uklanjanje podataka
Jedna od najraširenijih zabluda u digitalnom svetu jeste uverenje da obično brisanjem fajla automatski postižemo njegovo potpuno i trajno uklanjanje, odnosno da dokument čim nestane s ekrana biva nepovratno uništen.
To u praksi najčešće nije tačno. Kada korisnik izbriše fajl, operativni sistem zapravo samo označi taj deo diska kao slobodan prostor spreman za buduću upotrebu i sakrije ga iz svakodnevnog prikaza, dok sam sadržaj fajla i dalje ostaje netaknut na memoriji i može se lako povratiti odgovarajućim softverskim alatima.
Foto: Shuterstock
Kada je reč o pouzdanijim načinima za zaista trajno uklanjanje podataka, opcije obuhvataju prepisivanje memorijskih blokova novim sadržajem koji u potpunosti prekriva stare fajlove, primenu naprednog šifrovanja praćenog trajnim uništavanjem ključa za dešifrovanje, ili pak radikalnu metodu fizičkog uništavanja samog uređaja za skladištenje.
Ipak, ovakve metode znaju biti skupe, zahtevne i često ostavljaju uređaj potpuno neupotrebljivim. Pored toga, specifičnosti moderne infrastrukture u oblaku dodatno usložnjavaju proces, čineći potpuno i bezbedno brisanje podataka znatno težim zadatkom.
Društvene mreže
Slična situacija važi i za sadržaj koji delimo na javnim društvenim mrežama. Čak i nakon što obrišemo neku objavu, ona možda neće u potpunosti nestati, jer odgovori, komentari i internet arhive često čuvaju tragove njenog postojanja, omogućavajući da se čitav sadržaj lako rekonstruiše na osnovu tuđih reakcija i pominjanja.
Posebno rasprostranjena zabluda jeste i pogrešno uverenje da prosto uklanjanje aplikacije sa mobilnog uređaja automatski briše i nalog koji je bio povezan sa njom.
Mnogi korisnici na ovaj način nesvesno ostavljaju za sobom takozvane zombi naloge – napuštene profile na internet prodavnicama, servisima za skladištenje podataka, aplikacijama za upoznavanje, finansijskim platformama i servisima za striming.
Ovi profili nastavljaju da postoje i da čuvaju lične podatke, dok milioni ljudi širom sveta nisu ni svesni da su njihovi zaboravljeni nalozi i dalje direktno izloženi riziku od sajber napada i curenja informacija.
BONUS VIDEO

Ako vam se baterija tokom putovanja prazni mnogo brže nego inače, uzrok možda nije stari telefon, već automatski uključeni lokacioni servisi i neprekidna potraga za signalom i Wi-Fi mrežama.

Viber je dobio jednu od najvećih AI nadogradnji do sada, ChatGPT je sada dostupan direktno u četovima i može da pomaže korisnicima tokom svakodnevne komunikacije.

WhatsApp uvodi novu bezbednosnu opciju koja bi mogla značajno da smanji broj internet prevara. Reč je o upozorenju koje se prikazuje pre nego što korisnik otvori razgovor sa nepoznatim brojem telefona.

WhatsApp, jedna od najpopularnijih aplikacija za dopisivanje na svetu, uskoro bi mogla da dobije opciju koja će dodatno zaštititi privatne razgovore i sprečiti deljenje osetljivog sadržaja.




Dodaj komentar