„Pokušavao nas je uvjeriti da je lud“: Vještakinja na suđenju za ubistvo Aldine Jahić iznijela šokantne tvrdnje

Oglasi – Advertisemenet

Na suđenju Anisu Kalajdžiću, optuženom za ubistvo Aldine Jahić, pred Kantonalnim sudom u Mostaru pažnja je bila usmjerena na njegovo psihičko stanje, osobine ličnosti i sposobnost razumijevanja vlastitih postupaka u vrijeme događaja. Tokom ročišta svjedočili su vještaci odbrane, psihologinja Elvedina Dervović i neuropsihijatar te specijalista forenzičke psihijatrije Omer Ćemalović, koji su iznijeli svoja stručna zapažanja i procjene.

Oglasi – Advertisement

Kako prenosi Bljesak.info, tokom njihovih iskaza govorilo se o emocionalnoj krizi koju je optuženi, prema navodima iznesenim na sudu, prolazio nakon prekida emotivne veze. Vještaci su razmatrali njegovu ličnost, ponašanje i način na koji je reagovao na stresne okolnosti, ali i pitanje koliko su te okolnosti mogle utjecati na njegovu sposobnost da razumije značaj svojih postupaka i upravlja njima.

Njihovi iskazi dio su dokaznog postupka u predmetu koji je izazvao veliku pažnju javnosti zbog ubistva Aldine Jahić. Konačnu odluku o krivičnoj odgovornosti optuženog donijet će sud nakon razmatranja svih izvedenih dokaza.

Vještak govorio o emocionalnoj krizi i sposobnosti rasuđivanja

Neuropsihijatar Omer Ćemalović tokom svjedočenja iznio je procjenu prema kojoj Anis Kalajdžić posjeduje visoke intelektualne sposobnosti. Govoreći o njegovom psihičkom stanju u vrijeme događaja, naveo je da je sposobnost razumijevanja posljedica vlastitih postupaka, prema njegovom nalazu, bila smanjena, ali ne u bitnoj mjeri.

Prema procjeni ovog vještaka, emocionalna uznemirenost povezana s prekidom emotivne veze nije bila takvog intenziteta da bi dovela do bitno smanjene uračunljivosti ili neuračunljivosti.

Pitanje uračunljivosti ima posebno značenje u krivičnim postupcima u kojima se ispituje psihičko stanje optuženog u vrijeme izvršenja djela. Pri takvim procjenama stručnjaci razmatraju različite okolnosti, uključujući sposobnost osobe da razumije značenje svojih postupaka i mogućnost da upravlja svojim ponašanjem. O tim pitanjima sud odlučuje na osnovu cjelokupnog dokaznog materijala, uz razmatranje nalaza i mišljenja vještaka.

Ćemalović je govorio i o ponašanju optuženog tokom samog događaja. Prema njegovom tumačenju, određeni kontinuitet postupanja bio je važan za procjenu njegovog psihičkog stanja. Posebno je ukazao na navod da je, nakon što je pištolj zatajio, Kalajdžić pokušao otkloniti zastoj i nastaviti s pucanjem.

Vještak je takvo ponašanje razmatrao u kontekstu usmjerenosti postupaka, navodeći da je optuženi bio u emocionalnoj krizi, ali da, prema njegovoj procjeni, nije izgubio kontakt sa stvarnošću.

Ovakve procjene predstavljaju stručna mišljenja iznesena tokom sudskog postupka i ne znače same po sebi da je sud već donio zaključak o krivičnoj odgovornosti optuženog.

Psihologinja govorila o osobinama ličnosti i reakcijama na odbacivanje

Psihologinja Elvedina Dervović predstavila je svoja zapažanja o osobinama ličnosti optuženog, s posebnim osvrtom na način na koji doživljava postupke drugih ljudi i reaguje u situacijama koje smatra nepravednim ili povređujućim.

Prema njenom nalazu, kod Kalajdžića su izražene karakteristike pojačane osjetljivosti na ponašanje drugih osoba. Navela je da određene postupke može tumačiti kao usmjerene protiv njega, da može imati osjećaj da mu je nanesena nepravda te da teško podnosi kritiku ili odbacivanje.

Tokom svjedočenja razmatrano je i kako stresne okolnosti mogu utjecati na takve osobine. Prema riječima psihologinje, stres može pojačati postojeće obrasce reagovanja, ali to samo po sebi ne znači da osoba nije svjesna vlastitih postupaka ili njihovih posljedica.

Upravo je razlika između emocionalne uznemirenosti i stanja koje ozbiljno narušava sposobnost rasuđivanja važna u forenzičkim procjenama. Intenzivne emocije, sukobi ili prekid veze ne predstavljaju automatski dokaz neuračunljivosti, zbog čega se u svakom predmetu moraju analizirati konkretne okolnosti i stručni nalazi.

„Pokušavao nas je uvjeriti da je lud“: Šta je rekla vještakinja?

Tokom ročišta govorilo se i o pojedinim ponašanjima koja su spominjana u vezi s optuženim, uključujući navode da je razgovarao sam sa sobom, prijetnje samoubistvom i izostanke s posla.

Dervović je, prema izvještaju s ročišta, navela da takve okolnosti same po sebi nisu dovoljne da bi se zaključilo da je riječ o psihotičnom ponašanju. U tom kontekstu izgovorila je i rečenicu: „Pokušavao nas je uvjeriti da je lud.“

Ova izjava privukla je pažnju zbog direktnog načina na koji je predstavljena procjena ponašanja optuženog tokom vještačenja. Ipak, njeno značenje treba posmatrati u okviru cjelokupnog iskaza, a ne izdvojeno iz stručnog konteksta u kojem je iznesena.

Psihološko i psihijatrijsko vještačenje može obuhvatiti razgovore s osobom, posmatranje ponašanja, analizu dostupne dokumentacije i procjenu različitih pokazatelja. Pojedinačno ponašanje, poput razgovora sa sobom ili prijetnji samoubistvom, ne može bez dodatne procjene samo po sebi potvrditi određenu psihijatrijsku dijagnozu.

Prema navodima iznesenim na sudu, psihologinja je govorila i o pokazateljima iz svog nalaza koji su upućivali na mogućnost da je optuženi nakon nabavke pištolja osjećao određeno olakšanje. I ovaj detalj razmatran je u okviru stručne procjene njegovog emocionalnog stanja i ponašanja.

Šta znači uračunljivost u krivičnom postupku?

Uračunljivost je jedno od važnih pitanja u krivičnom pravu. U najširem smislu, procjenjuje se da li je osoba u vrijeme izvršenja djela mogla razumjeti značaj svog postupanja i upravljati svojim postupcima. Psihičko stanje osobe ne procjenjuje se samo na osnovu toga je li prolazila kroz stres, emocionalni slom ili težak životni period.

Vještaci daju stručno mišljenje na osnovu raspoloživih podataka, dok sud ocjenjuje njihov nalaz zajedno s drugim dokazima. Također je važno razlikovati postojanje određene psihičke smetnje od pravnog zaključka o uračunljivosti, jer to nisu istovjetne stvari.

U predmetu koji se odnosi na ubistvo Aldine Jahić, iskazi vještaka odbrane predstavljaju jedan dio postupka. Njihove procjene, kao i eventualni drugi izvedeni dokazi, bit će razmatrani u skladu s pravilima sudskog postupka.

Sud će odluku donijeti nakon razmatranja svih dokaza

Svjedočenja psihologinje Elvedine Dervović i neuropsihijatra Omera Ćemalovića otvorila su pitanja o emocionalnom stanju Anisa Kalajdžića, njegovim osobinama ličnosti i uračunljivosti u vrijeme događaja za koji je optužen.

Iako su vještaci iznijeli svoja stručna mišljenja o njegovom ponašanju i psihičkom stanju, njihove procjene ne predstavljaju konačnu odluku o krivičnoj odgovornosti. O tome će odlučiti nadležni sud na osnovu svih dokaza izvedenih tokom postupka.

Slučaj ubistva Aldine Jahić i dalje je predmet velikog interesovanja javnosti, a dalji tok suđenja trebao bi donijeti dodatna razjašnjenja o dokazima i okolnostima koje sud razmatra. Do donošenja sudske odluke, navodi izneseni tokom ročišta moraju se predstavljati kao iskazi i procjene učesnika u postupku, a ne kao konačno utvrđene sudske činjenice.

Svijet ne prestaje da nas iznenađuje – svakodnevno svjedočimo događajima koji šokiraju, potresu i ostave nas bez daha. Od dramatičnih policijskih intervencija, tragičnih nesreća do ljudskih sudbina koje slamaju srce – ova rubrika donosi stvarne priče koje pogađaju pravo u centar. Ako vas zanimaju stvarni događaji koji oblikuju svakodnevicu i bude snažne emocije, ne propustite naše tekstove u kategoriji 👉Hronika. Svaki dan vas čekaju nove, istinite i šokantne priče!