Za zdravlje srca i krvnih sudova važno je kako započinjete dan. Jutarnja svetlost, čaša vode, proteinski doručak, kratka šetnja i pravi trenutak za prvu kafu jednostavne su navike koje mogu doprineti boljem zdravlju.
Umesto da odmah posegnemo za telefonom i kafom, stručnjaci savetuju nekoliko jednostavnih promena koje mogu doprineti zdravlju srca i krvnih sudova. Dobra vest je da za njih nije potrebno mnogo vremena, a lako se mogu uklopiti u svakodnevnu rutinu.
1. Započnite jutro uz prirodnu svetlost
Boravak na dnevnom svetlu ubrzo nakon buđenja može pomoći organizmu da uskladi unutrašnji biološki sat. On reguliše ritam spavanja i budnosti, ali utiče i na brojne druge procese u telu.
Zato umesto da odmah proveravate poruke i društvene mreže, otvorite prozor ili izađite na kratko napolje. Jutarnja svetlost može doprineti boljem snu i pravilnijem dnevnom ritmu, što je važno i za zdravlje kardiovaskularnog sistema.
2. Nemojte žuriti sa prvom kafom
Mnogima je kafa prvo što popiju nakon buđenja, ali vredi obratiti pažnju na to kako kofein utiče na organizam.
Foto: Shutterstock
Kod pojedinih ljudi može privremeno povećati krvni pritisak, izazvati lupanje srca ili pojačati osećaj nervoze. Ipak, ne postoje čvrsti dokazi da je kafa odmah nakon buđenja sama po sebi štetna za krvne sudove.
Ako vam kofein izaziva neprijatnosti, možete pokušati da pomerite prvu šoljicu za kasnije. Osobe koje imaju visok krvni pritisak koji nije dobro regulisan ili poremećaje srčanog ritma trebalo bi da se posavetuju sa lekarom o odgovarajućem unosu kofeina.
3. Birajte doručak koji sadrži proteine
Umesto da dan započnete slatkim pecivom ili obrokom koji se uglavnom sastoji od belog brašna i šećera, prednost dajte uravnoteženom doručku.
Jaja, jogurt, sir i mleko dobri su izvori proteina, a možete ih kombinovati sa ovsenim pahuljicama, povrćem ili integralnim hlebom. Takav obrok može duže da održava osećaj sitosti i pomogne u stabilnijoj kontroli nivoa šećera u krvi.
Ne postoji namirnica koja sama po sebi garantuje normalan šećer tokom celog dana, ali raznovrstan doručak sa proteinima i vlaknima predstavlja dobar početak.
Foto: Shutterstock
4. Odvojite deset minuta za šetnju
Čak i kratka šetnja ujutru može biti korisna ako veći deo dana provodite sedeći. Kretanje podstiče mišiće da koriste glukozu, a redovna fizička aktivnost doprinosi kontroli krvnog pritiska i holesterola.
Ne morate odmah započeti naporne treninge. Deset minuta hoda u nešto bržem tempu sasvim je dobar način da uvedete više kretanja u svakodnevicu.
Najvažnije je da budete redovni. Kratka šetnja koju možete da praktikujete gotovo svakog dana bolji je izbor od zahtevnog plana vežbanja kojeg ćete se teško pridržavati.
5. Popijte čašu vode
Nakon nekoliko sati sna, čaša vode može biti jednostavan način da nadoknadite tečnost i započnete dan.
Dovoljan unos vode važan je za normalno funkcionisanje organizma, ali količina koja je potrebna razlikuje se od osobe do osobe. Na nju utiču fizička aktivnost, vremenski uslovi i zdravstveno stanje.
Ne postoji obaveza da svi popiju određenu količinu vode čim otvore oči. Posebno je važno da osobe sa srčanom insuficijencijom ili određenim bolestima bubrega, kojima je lekar ograničio unos tečnosti, poštuju dobijene preporuke.
Foto: Shuterstock
Male promene koje mogu mnogo da znače
Za zdravlje srca nije presudna samo jedna jutarnja navika, već način života tokom cele godine.
Kvalitetan san, uravnotežena ishrana, redovno kretanje, dovoljno tečnosti i kontrola krvnog pritiska zajedno mogu doprineti boljem zdravlju.
Ne morate sve promeniti odjednom. Počnite jutarnjom šetnjom, čašom vode ili kvalitetnijim doručkom, a zatim postepeno uvedite i ostale navike.
Upravo doslednost može napraviti najveću razliku na duže staze, prenosi timesofindia.
BONUS VIDEO

Kardiovaskularne bolesti širom sveta godišnje odnesu oko 20 miliona života. Brojna istraživanja potvrđuju da jednostavno unošenje više crvenih i ljubičastih namirnica u svakodnevnu ishranu može značajno doprineti zdravlju srca.

Ljudi koji su tokom noći izloženi previše svetlosti imaju veći rizik od promena u strukturi i funkciji srca, što bi dugoročno moglo biti štetno, pokazala je studija Univerziteta Tulane u Nju Orleansu.

Novo istraživanje, koje je predvodila dr Fariba Ahmadizar, pokazalo je da su veće oscilacije pritiska povezane sa povećanim rizikom od moždanog udara i smrti.

Čaša vina posle stresnog dana mnogima je ritual za opuštanje, ali svakodnevno posezanje za alkoholom može imati posledice po srce i san.




Dodaj komentar