radiobalkanfox
Malo je figura u svijetu zabave koje se mogu pohvaliti karijerom toliko dugom, raznolikom i utjecajnom kao što je ona Stevea Martina. Dok se približava svom rođendanu 14. kolovoza, ovaj svestrani umjetnik – komičar, glumac, pisac, producent i glazbenik – ostaje jednako relevantan i briljantan kao i prije pet desetljeća. Martin nije samo ikona američke komedije; on je renesansni čovjek čiji je jedinstveni spoj intelekta i apsurda zauvijek promijenio pravila igre i ostavio neizbrisiv trag u popularnoj kulturi. Njegov put od mađioničara u Disneylandu do zvijezde Hollywooda i autora s Broadwaya priča je o neprekidnoj kreativnoj znatiželji.
Stephen Glenn Martin rođen je 1945. u Teksasu, no odrastao je u Kaliforniji, u neposrednoj blizini mjesta koje će mu obilježiti formativne godine – Disneylanda. Njegov prvi posao, koji je radio tri godine od sredine pedesetih, bio je prodaja vodiča u novootvorenom tematskom parku. U slobodno vrijeme, mladi Martin bio je opčinjen trgovinom magije u ulici Main Street, gdje je upijao trikove, učio žonglirati i stvarati životinje od balona. To rano iskustvo performansa postavilo je temelje za njegovu buduću karijeru, no ključni preokret dogodio se na fakultetu.
‘Billy Lynn’s Long Halftime Walk’ Premiere, New York Film Festival 2016 |
Nakon što je upisao Državno sveučilište Kalifornije u Long Beachu, Martin se zaljubio u filozofiju. Proučavanje logike, kauzalnosti i egzistencijalizma duboko je utjecalo na njegov pogled na svijet, a posljedično i na njegov humor. Kasnije je objasnio kako ga je filozofija oslobodila okova tradicionalne komedije.
​- Promijenilo je ono u što vjerujem i što mislim o svemu. Nešto u vezi s nelogičnostima mi se svidjelo. U filozofiji sam počeo proučavati logiku, govorili su o uzroku i posljedici, i počneš shvaćati: ‘Hej, nema uzroka i posljedice! Nema logike! Nema ničega!’ Tada postane vrlo lako pisati ovakve stvari, jer sve što trebate učiniti je sve snažno izvrnuti – prisjetio se Martin.
Ta spoznaja postala je temelj njegove revolucionarne stand-up komedije. Odlučio je stvoriti napetost bez razrješenja, graditi prema vrhuncu koji nikada neće doći i pustiti publici da sama, iz očaja, pronađe mjesto za smijeh. Napustio je fakultet i s dvadeset i jednom godinom krenuo u osvajanje klubova.
Divlji i ludi momak koji je promijenio scenu
Tijekom sedamdesetih godina, Steve Martin postao je fenomen. Odjeven u prepoznatljivo bijelo odijelo, s bendžom u rukama i strijelom “probušenom” kroz glavu, redefinirao je što stand-up komedija može biti. Njegov apsurdistički, anti-humoristički stil bio je potpuna suprotnost dotadašnjim komičarima. Njegovi nastupi nisu bili nizanje viceva, već pomno osmišljeni performansi koji su ismijavali samu prirodu zabavljaštva. Fraze poput “Well, excuuuuse me!” postale su nacionalne uzrečice, a njegovi albumi “Let’s Get Small” i “A Wild and Crazy Guy” osvojili su Grammyje i prodavali se u milijunskim nakladama. Martin je postao prva prava rock-zvijezda komedije, rasprodavajući arene diljem Amerike. No, na vrhuncu slave, 1981. godine, naglo se povukao sa stand-up scene, osjećajući da je njegov scenski lik iscrpio svoj potencijal.
Filmska karijera satkana od klasika
Martinova tranzicija na veliko platno bila je jednako uspješna. Nakon što se dokazao kao pisac u emisiji “The Smothers Brothers Comedy Hour”, za što je osvojio Emmy, i kao čest voditelj “Saturday Night Livea”, debitirao je kao filmska zvijezda u klasiku “The Jerk” (1979). Uslijedio je niz kultnih filmova koji su pokazali njegov nevjerojatan raspon: od parodije noira u “Mrtvaci ne nose karirano” (1982) do briljantne fizičke komedije u “Čovjek s dva mozga” (1983) i “All of Me” (1984). Osamdesete su bile zlatno doba njegove karijere s hitovima poput “Tri amigosa” (1986), nezaboravnog “Avioni, vlakovi i automobili” (1987) te elegantne komedije “Prljavi pokvareni varalice” (1988). U devedesetima je uspješno preuzeo uloge obiteljskog čovjeka u filmovima “Mladenkin otac” (1991) i “Jeftinije za desetak” (2003), dokazavši da može biti jednako smiješan i dirljiv. Njegov rad prepoznat je brojnim nagradama, uključujući počasnog Oscara 2013. godine.
Privatni život daleko od reflektora
Unatoč golemoj slavi, Martin je uvijek uspijevao držati svoj privatni život podalje od javnosti. Od 1986. do 1994. bio je u braku s glumicom Victorijom Tennant, s kojom je glumio u nekoliko filmova. Godine 2007. oženio se spisateljicom i bivšom djelatnicom New Yorkera, Anne Stringfield. Vjenčanje u njegovom domu u Los Angelesu bilo je iznenađenje čak i za goste, koji su mislili da dolaze na običnu zabavu. U prosincu 2012., u dobi od 67 godina, Martin je prvi put postao otac, dobivši kćer.
Osim obitelji, njegova velika strast je umjetnost. Strastveni je kolekcionar od 1968. godine, a njegova zbirka uključuje djela Picassa, Hockneyja i Hoppera. Godine 2006. prodao je Hopperovu sliku “Hotel Window” za gotovo 27 milijuna dolara. Međutim, nije uvijek imao sreće. Jednom je prilikom za 700.000 eura kupio sliku Heinricha Campendonka, za koju se kasnije ispostavilo da je vješta krivotvorina zloglasnog njemačkog prevaranta Wolfganga Beltracchija, što je Martin saznao tek godinama nakon što ju je prodao. Danas aktivno podupire umjetnost, posebice djela australskih autohtonih umjetnika. Posljednjih godina, zahvaljujući suradnji s Martinom Shortom i hit seriji “Samo ubojstva u zgradi”, koju je i sukrerirao, Steve Martin je doživio novu mladost, dokazujući da je njegov talent bezvremenski.
Dodaj komentar